I slučajnom promatraču je gušt vidjeti dobru adaptaciju neke stare kuće, a kad su na koncu zadovoljni investitori i projektanti, može se reći da su zajedno obavili dobar posao. Ono što su, pak, napravili arhitekti zagrebačkog arhitektonskog ureda "4uHa" sa starom kućom u Trilju više je nego dobar posao, toliko da je teško zamisliti kako je objekt izgledao nekada. Gledajući izvana, kuća je savršen primjer dalmatinske kamene gradnje, a zađete li unutra, prije ćete pomisliti da ste u Skandinaviji nego u Dalmatinskoj zagori.
Dio kamenih zidova u interijeru nije naknadno obrađivan, kako bi se očuvali tradicijski elementi i u interijeru kuće. Na taj način se vanjska kamena fasada "uvukla" u interijer objekta te s vidljivom drvenom krovnom konstrukcijom čine cjelinu tipičnu za tradicionalnu gradnju s područja Dalmacije i dalmatinskog zaleđa.
– Autori arhitektonskog dijela smo Vjeran Tecilazić, mag. ing. arh., i ja. Interijer je radila Elza Vukičević, mag. dizajna. Rekao bih da je inspiracija jednostavno poštovanje prema tradicionalnoj gradnji dalmatinskog zaleđa. Očuvali smo sve što je bilo vrijedno, srušili neadekvatne dogradnje i oplemenili kuću tradicionalnim elementima. Uz prekrasan pogled prema Cetini i staru ljepoticu s koje je trebalo ukloniti loše odabrane ukrase, nije trebalo puno za inspiraciju – kaže Mislav Bašić, mag. ing. arh.
Stara kuća je u dijelu prizemlja imala izvorne kamene zidove i betonsku nadogradnju, pa arhitekt Bašić objašnjava kako su riješili novo zdanje.
– Kod dogradnji kamenih kuća bitno je voditi računa o novim opterećenjima. Vrlo je opasno postaviti betonsku "deku" slobodno oslonjenu na kamene zidove. U slučaju potresa, ta "deka" zbog horizontalnih udara ima želju jednostavno izletjeti iz kuće. Takve kuće nakon potresa izgledaju jednostavno kao da je netko nožem odrezao gornju etažu. Stoga je nadogradnja u Trilju rađena betonskom konstrukcijom koja je neovisna o kamenim zidovima. Ima svoj sistem zidova i stupova.
No, ono što je odmah uočljivo jest da se s vanjske strane ne uočava razlika između starog kamena u prizemlju i gornjeg nadograđenog dijela kuće. Evo kako su to postigli.
– Kamen je novi, iz istoga kamenoloma kao i stari kamen. Majstor kamenar odradio je vrhunski posao, pa su razlike između starog i novog dijela gotovo neprimjetne. Obnovi kamenih kuća treba pristupiti decentno, s poštovanjem, a taj predivni kamen treba koristiti s mjerom u interijeru, pa i eksterijeru. Navest ću primjer interijera, gdje su promišljeno neki zidovi ožbukani i bojeni bež bojom, a neki ostavljeni u kamenu – kako bi se izbjegao ugođaj konobe i dobio ugođaj tople kamene kuće. Detalji oko prozora i vrata također su primjeri detaljnog promišljanja prostora – bočno je zadržan kamen, da se vidi govor materijala, ali s finim završetkom u žbuci.
U dijelu prizemlja, u dnevnom prostoru, ostavljene su grede i služe više kao estetski detalj jer je konstrukcija armiranobetonska.
Zanimljivost ove kuće je u tome što je dnevni prostor od oko 48 metara četvornih nekada bio prostor staje, ali je arhitektonskom intervencijom pripojen glavnom objektu. I tu ima još jedan zanimljiv detalj: dnevni prostor je od blagovaonice i kuhinje odijeljen debelim kamenim zidom koji krije iznenađenje – kamin.
– Ulaz u kuću i konobu pozicionirani su s dvorišne strane objekta. Iz predsoblja se ulazi u kuhinju s otokom i blagovaonicu, a veliki dnevni boravak se nalazi u nastavku tih prostora. Između dnevnog boravka i prostora za blagovanje bilo je potrebno otvoriti kameni zid širine gotovo pola metra. Također, u zoni između dva prostora, ugrađen je dvostrani kamin – objašnjavaju iz ureda "4uHa".
Tako se iz kuhinjskog dijela vidi dio dnevnog prostora i, naravno, obrnuto. Kamen je vidljiv i na stijenkama vanjskih zidova, kako je već spomenuto, a dijelom su bijeli, pa s obzirom da cijeli prostor nije zatrpan viškom namještaja, već pomno biranim pomalo stilskim komadima, osjeća se čistoća i prozračnost.
Na gornjoj etaži se nalazi intimni, spavaći dio kuće, koji se sastoji od tri spavaće sobe i tri kupaonice. Uz veliku spavaću sobu, vlasnici su poželjeli kupaonicu s hidromasažnom kadom i tuš-kabinom te su im se i te želje ostvarile.
Topao ugođaj postignut je i grijanjem.
– Grijanje je podno na dizalice topline. Kod podnoga grijanja je benefit da ono emitira toplinu akumuliranu u samim podovima. Nešto je inertnije od klasičnog radijatorskog tipa grijanja, jer treba jedan dan da se kuća zagrije na optimalnu temperaturu, ali je zato puno ugodnije i, reklo bi se, prirodnije. Tako da problema s burom nema – rekao nam je na kraju Mislav Bašić iz ureda "4uHa".
Više fotografija pogledajte u galeriji...