Sve skuplja hrana i nizak standard te sve manja kupovna moć s uvođenjem eura velika su briga hrvatskih potrošača, tolika da je većina trenutno vjerojatno manje zaokupljena kvalitetom onog što jede. Ali, što god da se dogodilo i skrenulo nam pažnju s onog što je najvažnije - a to su zdrave namirnice, moramo biti svjesni da su razni aditivi, kemijska sredstva, hormoni, antibiotici, pesticidi i dalje prisutni u svemu što konzumiramo, a čije će se pogubne posljedice po naše zdravlje pokazati kad tad, onda kad je kasno. Tim više što zbog smanjene kupovne moći pristajemo na jeftiniju hranu za čiju kvalitetu sve rjeđe pitamo.
O pesticidima koji su dokazano opasni i štetni za naše zdravlje u ovim trenucima i dalje brinu nezavisni zeleni na europskoj razini i neprestano vode bitku da se upotreba najopasnijih kemijskih sredstava smanjuje dok se konačno ne ukine.
Nezavisna zelena organizacija PAN Europe ponovno se oglasila s priopćenjem da se pesticidi koje je EU zabranila zbog štetnosti i opasnosti i dalje nalaze u našoj hrani ili okolišu, a mnoge zemlje EU i dalje dopuštaju njihovu upotrebu. U svojem novom izvješću PAN Europe razotkriva raširenu zlouporabu hitnih odstupanja u EU-u.
U proizvodnji hrane još uvijek se koriste kancerogeni, mutageni, genotoksični pesticidi, oni s jakim negativnim utjecajem na okoliš te oni visoko toksični za pčele, kažu te dodaju - Izvješće "Zabranjeni pesticidi koji se još uvijek koriste u EU" pokazuje da su se mnoge od ovih otrovnih tvari još uvijek naširoko koristile posljednjih godina. To se radi korištenjem rupe u zakonu, namijenjene izvanrednim situacijama.
"Analizirali smo hitna odobrenja za 24 pesticidno aktivne tvari od 2019. do 2022. godine. Ti su pesticidi ili dokazano vrlo toksični za ljudsko zdravlje i okoliš ili doprinose porastu patogena otpornih na antibiotike te su stoga zabranjeni u EU. Od 24 ispitane zabranjene pesticidne tvari, izdano je ukupno 236 hitnih odobrenja za 14 tvari između 2019. i 2022. Austrija je ‘prvak‘ odstupanja u našem pregledu, Finska, Danska, Rumunjska, Češka i Grčka nisu daleko iza", upozoravaju iz PAN Europe.
Martin Dermine, izvršni direktor PAN Europe kaže: "Odstupanje bi trebalo biti iznimka, samo da se koristi u posebnim prilikama pod nepredviđenim okolnostima. Stvarnost je sasvim drugačija. Ova rasprostranjena zlouporaba čini zakonodavstvo EU-a o pesticidima propusnim poput sita."
Da podsjetimo, na nivou EU-a je svojevremeno odlučeno kako države članice mogu privremeno donijeti mjeru o upotrebi određenih pesticida, no, pokazalo se da se takva odluka zloupotrebljava te se dozvole daju više nego što bi trebale. Sama industrija pesticida glavni je podnositelj zahtjeva za odstupanje od zabrana, upozoravaju zeleni te tvrde kako mnoge države članice jednostavno popuste pred takvim pritiskom. Ali, postoje države s drugačijim pristupom, pa tako Bugarska, Luksemburg i Malta nisu odobrile nikakvo odstupanje za te vrlo otrovne tvari. Dakle u te tri zemlje nema posebnih dozvola za privremeno korištenje štetnih kemikalija.
Na listi koja govori o daljnjem korištenju najštetnijih kemijskih sredstava u poljoprivredi, Hrvatska je na 17. mjestu, što bi se reklo da Lijepa naša nije onaj "bad guy", već su to Austrija, Finska, Danska, Rumunjska, Češka...
No je li to stvarno tako i da li je Hrvatska baš toliko dobra i odgovorna u praksi, drugo je pitanje. Već i sama činjenica da se neslužbeno priča kako je hrvatska granica, barem prije ‘šengena‘ bila prilično propusna i to naročito sa zabranjenim pesticidima koji su ipak stizali do naših poljoprivrednika naročito iz Bosne i Hercegovine te Srbije. Kad bi se na dušu Hrvatske mogli ubrojiti i ti krijumčareni pesticidi, pitamo se koje bi mjesto zauzeli na europskoj crnoj listi.
PAN Europe u priopćenju podsjeća da neonikotinoidni pesticidi čine gotovo polovicu odobrenja, koje pojedine zemlje izvanredno primjenjuju. Riječ je o kemikalijama koje predstavljaju veliki rizik za pčele i druge korisne kukce i poznati su po golemim gubicima pčelinjih zajednica. Druga kategorija pesticida uopće se ne koristi za sprječavanje ili kontrolu bilo kakvih štetočina, već za ‘sušenje‘ žitarica za žetvu.
- Zakon EU kaže da bi nekemijske metode trebale biti ispred upotrebe sintetičkih pesticida. Odstupanja se mogu odobriti samo iznimno u hitnim situacijama nakon što se prethodno dokaže da integrirano suzbijanje štetočina, biokontrola i manje toksični pesticidi ne mogu obaviti posao, upozorava Martin Dermine.
Natalija Svrtan, predsjednica Udruge Zemljane staze i voditeljica kampanje za poljoprivredu bez pestricida u PAN Europe u Bruxellesu dodaje kako njihovim izvješćem još jednom žele razotkriti razotkriti licemjerje država članica koje pristaju zabraniti pesticide na razini EU, ali onda daju odstupanja i izlažu svoje stanovništvo i okoliš visokotoksičnim kemikalijama.
Podsjetimo još jednom da su građani EU-a itekako zabrinuti su zbog upotrebe pesticida, što su i dokazali svojim potpisima u okviru europske građanske inicijative "Spasimo pčele i poljoprivrednike" kojim 1,1 milijun građana EU zahtijeva drastično smanjenje pesticida i poljoprivredu bez pesticida do 2035. godine.