Na prvi pogled, riječ je o potrazi za bogatstvom u zemlji u kojoj sve više ljudi jedva spaja kraj s krajem. No iza zlatnih čestica koje bi trebale donijeti brzu zaradu krije se opasnost koja bi mogla imati dalekosežne posljedice. Mladi ljudi završavaju u bolnicama s ozbiljnim zdravstvenim problemima, liječnici upozoravaju na moguće trovanje otrovnim metalom, a strah raste zbog mogućnosti da posljedice ne ostanu ograničene samo na one koji rade u ilegalnim rudnicima.
U istočnom dijelu Kube, osobito u pokrajini Las Tunas, nelegalno vađenje zlata sve se više pretvara u problem javnog zdravlja. Zbog teške gospodarske situacije stanovnici traže načine kako doći do novca, a rudarenje, unatoč opasnostima, postaje primamljiva alternativa slabo plaćenim poslovima. Najveću zabrinutost izazivaju slučajevi koji upućuju na moguću izloženost živi, izrazito toksičnoj tvari koja može oštetiti vitalne organe.
Mladi pacijenti s teškim oštećenjima bubrega
U općini Jobabo liječnici su od 2024. godine zbrinuli više od 25 pacijenata zbog zdravstvenih komplikacija povezanih s izloženošću živi. Među njima su i mladi ljudi u dobi od 25 do 30 godina koji su razvili akutno zatajenje bubrega.
Na problem je upozorio toksikolog Alejandro Mestre Barroso u razgovoru za kubanski list Periódico 26. Njegovi navodi otkrivaju koliko ozbiljne mogu biti posljedice rada u neformalnim rudarskim operacijama, u kojima se zaštita zdravlja često nalazi u drugom planu.
"Primamo mlade ljude u dobi od 25 do 30 godina, s akutnim zatajenjem bubrega zbog komplikacija uzrokovanih živom," rekao je Mestre Barroso.
Zabrinjavajući slučajevi zabilježeni su u Jobabu i La Guásimi, područjima u kojima se ilegalno rudarenje proširilo usporedno s pogoršanjem životnih uvjeta. Za mnoge stanovnike rizik od ozbiljnih posljedica očito je postao prihvatljiviji od svakodnevne borbe za preživljavanje.
Gram zlata vrijedi više od mjesečne zarade mnogih radnika
Razlog zbog kojeg ljudi pristaju na takav rizik lako je razumjeti. Prema dostupnim navodima, gram rafiniranog zlata na lokalnom tržištu može dosegnuti cijenu veću od 60.000 kubanskih pezosa. Takav iznos predstavlja snažan financijski poticaj u zemlji obilježenoj dugotrajnom gospodarskom krizom.
Problem nastaje u načinu na koji se zlato izdvaja iz materijala izvađenog iz zemlje. U malim, često nereguliranim rudarskim pogonima koristi se živa, koja se veže uz sitne čestice zlata i stvara amalgam. Smjesa se zatim zagrijava kako bi se dobio plemeniti metal, pri čemu se oslobađaju otrovne pare.
Radnici koji udišu te pare izlažu se ozbiljnom zdravstvenom riziku. Opasnost pritom ne završava na mjestu vađenja zlata. Živa može dospjeti u vodotoke i lagune, gdje se pod određenim uvjetima pretvara u metilživu. Taj se spoj nakuplja u vodenim organizmima, uključujući ribe, te tako može završiti u ljudskom organizmu putem hrane.
Simptomi koji podsjećaju na Parkinsonovu bolest
Jedan od slučajeva koji je posebno zabrinuo liječnike bio je dolazak rudara u bolnicu u Jobabu sa simptomima nalik Parkinsonovoj bolesti. Medicinsko osoblje posumnjalo je na toksični parkinsonizam, neurološko stanje koje može nastati zbog izloženosti određenim otrovnim tvarima.
Mestre Barroso upozorio je da je središnji živčani sustav među glavnim ciljevima djelovanja žive. Posljedice izloženosti mogu uključivati neurološke smetnje, oštećenja bubrega i druge ozbiljne komplikacije, a u određenim slučajevima mogu biti dugotrajne.
Upozorenja su tim ozbiljnija jer su u tom području zabilježeni i brojni slučajevi bubrežnih bolesti te psihijatrijskih problema. Ipak, zasad nema javno dostupnih epidemioloških istraživanja koja bi potvrdila u kojoj su mjeri ti širi zdravstveni problemi izravno povezani sa živom. Panamerička zdravstvena organizacija također upozorava na štetne učinke izloženosti tom metalu na živčani sustav, bubrege i druge organe.
Uhićenja nisu zaustavila ilegalno rudarenje
Kubanske vlasti već su pokušavale zaustaviti ilegalno vađenje i krijumčarenje zlata. U ožujku 2025. u Jobabu je uhićeno osam osoba zbog sumnje na povezanost s takvim aktivnostima, dok je u srpnju iste godine privedeno još 15 ljudi, prema izvješćima portala CiberCuba.
Unatoč policijskim akcijama, rudarenje se nastavilo širiti, među ostalim i prema području El Cornita, privlačeći ljude iz susjednih općina. U kolovozu 2026. navodno je došlo i do sukoba među ilegalnim rudarima u kojem je jedna osoba izgubila život.
Kuba se još 2018. pridružila Minamatskoj konvenciji o živi, međunarodnom sporazumu usmjerenom na zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od štetnih učinaka tog metala. No provedba takvih ciljeva posebno je zahtjevna ondje gdje siromaštvo ljude tjera u opasne, neformalne djelatnosti.
Stručnjaci za zaštitu okoliša u Cienfuegosu u međuvremenu prikupljaju uzorke iz pogođenih područja kako bi utvrdili razinu onečišćenja. Rezultati analiza, prema dostupnim informacijama, još nisu objavljeni, piše Latin Times.
Dok se čeka odgovor na pitanje koliko je žive dospjelo u okoliš, zdravstveni slučajevi već upozoravaju na moguću cijenu ilegalne potrage za zlatom. Ono što je za dio stanovnika postalo posljednja nada za zaradu moglo bi se pretvoriti u dugoročnu prijetnju zdravlju, i to ne samo rudara nego i njihovih obitelji te ljudi koji žive u blizini zagađenih područja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....