Menatalno zdravlje uvijek je bilo važno, a danas se čini važnijim nego ikad. Prekarni rad, digitalna tehnologija i multitasking, stalna prisutnost na društvenim mrežama i internetu rezultiraju stresom i imaju značajne posljedice na psihu.
S druge strane, i mjesto gdje radimo i živimo itekako je važno za naše mentalno zdravlje.
Nedavno istraživanje koje je proveo William Russell ispituje ravnotežu između poslovnog i privatnog života, državnu potrošnju na zdravstvenu skrb i čimbenike okoliša, uključujući zelene površine i vremenske uvjete kako bi se odredile zemlje koje promiču psihološko blagostanje. Neke od tih nacija - Francuska, Njemačka i Italija - također su neke od najbogatijih, što potvrđuje da mentalno zdravlje i snažno gospodarstvo često idu ruku pod ruku, piše Ceomagazine.
Švedska
Iako Švedska možda nema najtopliju klimu s prosječnom temperaturom od 2,1°C, postoji nekoliko razloga zašto je ta nordijska nacija prva u svijetu po mentalnom blagostanju. Visok postotak zelenih površina, s kojim se samo Finska može natjecati, Šveđanima pruža besplatan i lako dostupan način za oslobađanje od stresa. U glavnom gradu, Stockholmu, šume i šume, a zatim prirodni rezervati i parkovi čine najveći postotak zelenih površina.
Nordijska nacija dodatno ima jaku kulturu ravnoteže između poslovnog i privatnog života sa samo 1,1 posto stanovništva koje radi jako dugo, a oko 15 sati dnevno posvećeno je slobodnom vremenu i osobnoj njezi. Švedsko javno zdravstveno osiguranje pokriva sve zaposlenike, što iznosi 31,42 posto njihovog bruto dohotka.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 7,13 od 10
Njemačka
Najbogatija europska nacija predana je podršci i uklanjanju stigme koja okružuje mentalno zdravlje. Njemačka je na trećem mjestu nakon Francuske i Norveške po državnim izdacima za mentalno zdravlje. Pacijentima koji se vrate iz takve bolnice pomaže se pronaći posao i ponovno se integrirati u društvo putem namjenskih programa i dovoljnog broja zdravstvenih radnika. Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,6 od 10
Finska
Kao najsretnija nacija na svijetu već petu godinu zaredom, prema ‘Izvješću o svjetskoj sreći‘ za 2022., Finska ima najveći postotak zelenih površina, ali i jednu od najhladnijih klima uz Kanadu i Norvešku. Nalazi se među prvih 10 po najmanjem broj zaposlenika koji rade prekomjerno radno vrijeme i izjednačena je sa Švedskom u pogledu sati posvećenih slobodnom vremenu.
Finska nudi online uslugu terapije, Mental Health Hub, koja pomaže pacijentima s depresijom, zloporabom alkohola i širokim rasponom anksioznih poremećaja. Taj portal financiraju vlada i bolnički okrug u Helsinkiju.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,47 od 10
Francuska
Zaposlenici u Francuskoj obično rade 35 sati tjedno, a zakon o zapošljavanju otežava prekovremeni rad. Jedina iznimka mogu biti viši menadžeri. Uz Italiju, francusko stanovništvo u prosjeku provodi 16,4 sata dnevno na aktivnostima koje nisu vezane uz posao. U 2017. Francuska je uvela novi zakon pod nazivom Pravo na prekid veze, koji štiti privatne živote radnika osiguravajući da ne odgovaraju niti šalju e-poštu izvan standardnog radnog vremena.
Kao treća najbogatija nacija u Europi, Francuska također ima najvišu razinu potrošnje na zdravstvo, a odmah iza nje je Norveška. Veći dio skrbi za mentalno zdravlje u Francuskoj besplatno pružaju medicinski psihološki centri, a ona je pokrivena programom zdravstvenog osiguranja.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,40 od 10
Nizozemska
Proglašeni za petu najsretniju naciju u godišnjem Izvješću o sreći u svijetu i najbolju zemlju za ravnotežu između poslovnog i privatnog života, nizozemski zaposlenici rijetko rade prekovremeno (0,4 posto radnika) u usporedbi s drugim europskim zemljama. Umjesto toga, oko 16 sati dnevno posvećuju aktivnostima koje nisu posao, s čime se mogu mjeriti samo Francuska i Italija.
Zakon o fleksibilnom radu omogućuje zaposlenicima koji su u poduzeću najmanje šest mjeseci da zatraže alternativni aranžman za rad – na primjer rad od kuće. Iako poslodavac to može odbiti, dužan je dati pismeno obrazloženje.
Dok Nizozemskoj nedostaje zelenih površina, stalno je dobro rangirana u Euro Health Consumer Indexu s obzirom na svoj zdravstveni sustav koji se djelomično financira porezima i uključuje skrb o mentalnom zdravlju.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,27 od 10
Italija
Zauzimajući prvo mjesto za sate posvećene slobodnom vremenu (16,5), obiteljski i osobni interesi i dalje igraju važnu ulogu unatoč visokoj nezaposlenosti u zemlji. Dok se radno vrijeme za javni i privatni sektor jako razlikuje, zaposlenici obično rade oko 36 sati tjedno.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 6,07 od 10
Kanada
S najnižom zabilježenom godišnjom temperaturom (–5,4°C), zime u Kanadi možda neće biti kompatibilne sa svima. Nedavna studija pokazala je da gotovo polovica kanadskih zaposlenika uživa u poslu koji radi, ali 55 posto više cijeni hibridne radne aranžmane nego napredovanje u karijeri. Zapravo, trećina ispitanika navela je da je to najvažniji korak koji poslodavac može poduzeti kako bi njegovao njihovo mentalno zdravlje. To sugerira da su hibridni radni aranžmani podcijenjen čimbenik koji podupire pozitivno mentalno zdravlje.
Kanadska vlada dodatno je najavila ulaganje u mentalno zdravlje od ukupno 93 milijuna američkih dolara za potporu inicijativama za mentalno zdravlje koje su uvedene kao rezultat pandemije Covida-19.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 5,8 od 10
Norveška
Dok Norveška ima visoku godišnju količinu oborina i prosječnu temperaturu od 1,5°C, iseljenici u Norveškoj posebno su zadovoljni ravnotežom između posla i privatnog života. Nacija je treća u svijetu prema anketi Expat Insider koju je proveo Internations, koja je istaknula da iseljenici u Norveškoj rade 1,4 sata manje od iseljenika u drugim zemljama diljem svijeta. Druge iznimke su Danska i Bahrein.
Norveški zaposlenici, kao i Nijemci, troše u prosjeku 15,6 sati na osobnu njegu ili slobodno vrijeme i sretni su što imaju jedan od najboljih sustava socijalne sigurnosti na svijetu. Ovo je možda jedan od razloga zašto se Norveška nalazi među prvih 10 u najnovijem Svjetskom izvješću o sreći.
Norveška je na drugom mjestu, iza Francuske, po izdacima za mentalno zdravlje, budući da je posljednjih godina uloženo više u poboljšanje usluga u zajednici. Na primjer, liječnici opće prakse koji koriste kognitivno-bihevioralnu terapiju dobivaju naknadu i osigurana im je obuka.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 5,73 od 10
Slovenija
Sa svojim visokim postotkom zelenih površina, slovenski gradovi nude mnoštvo parkova, šuma i obala rijeka u kojima stanovnici mogu uživati. Budući da je jaz između ruralnog i urbanog života vrlo mali, urbani stanovnici mogu lako nabaviti lokalne proizvode s obližnjih farmi.
Ljubljana, glavni grad, proglašena je europskom zelenom prijestolnicom jer je gotovo polovica grada prekrivena autohtonim šumama, a pčelarstvo nije neuobičajeno. Štoviše, središte grada je zatvoreno za motorni promet, što čini okruženje ugodnijim za ljude. Što se tiče ravnoteže između poslovnog i privatnog života, prosječno slobodno vrijeme iznosi 14,8 sati dnevno, što je nešto niže nego u nordijskim zemljama.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 5,53 od 10
Australija
Sa svojom relativno malom godišnjom količinom padalina i visokom prosječnom temperaturom, Australija je na drugom mjestu nakon Brazila po toploj klimi. Međutim, veći postotak zaposlenika radi dulje u usporedbi s drugim nacijama koje se nalaze među prvih 10. Radnici u Kanadi i Australiji uživaju otprilike u istoj količini slobodnog vremena, što je oko 14,5 sati dnevno. Vrijeme koje se provodi izvan posla često je usmjereno na aktivnosti na otvorenom kao što su planinarenje, plivanje ili ronjenje i jedrenje.
Pozitivna ocjena mentalnog blagostanja: 5,47 od 10, piše Ceomagazine.
Za one koji misle mijenjati mjesto rada i boravka bilo bi dobro da i faktor mentalnoga zdravlja razmotre pri odluci o selidbi.
