Dinosauri intrigiraju ljudsku maštu otkako su pronađeni prvi tragovi postojanja tih bića.
Neki znanstvenici su čak bili toliko uspješni da su uspjeli otkriti kako su se razmnožavali. No, ima li netko od paleontologa odgovor na pitanje – koliko su dugo živjeli?
Određivanje starosti iz fosila može biti komplicirano, ali stručnjaci kažu da je moguće napraviti neke grube procjene. Promatranjem stupnja razvoja kostiju kod različitih jedinki može se utvrditi u kojoj su dobi spolno zreli, što je dovoljno da se izračuna koliki im je bio životni vijek, piše National Geographic.
Životni vijek životinje proporcionalan je njezinu metabolizmu, odnosno brzini kojom njezino tijelo troši energiju. To je zato što brza dioba stanica čini tijelo starim, drugim riječima životinje s vrlo brzim metabolizmom - poput insekata - obično imaju vrlo kratak životni vijek. S druge strane, životinje koje se sporo kreću, poput gmazova, mogu živjeti i nekoliko desetaka godina.
Zbog sličnosti i povezanih odnosa, stručnjaci vjeruju da su dinosauri imali metabolizam sličan ptičjem. Stoga su upotrijebili svoje podatke o kostima i životnim ciklusima i napravili procjene o životnom vijeku dinosaura uzimajući u obzir njihovu veličinu.
Prema tim izračunima, njihov životni vijek bio je kraći nego kod ptica iste veličine: primjerice, ako noj u divljini živi u prosjeku 30 do 40 godina, dinosauri iste veličine nekoć su živjeli oko 20 godina.
Većina dinosaura mogla je živjeti između 20 i 30 godina, iako su drugi živjeli puno manje, a neki, veliki, mogli su živjeti i više od pet desetljeća. Kao i kod mnogih modernih životinja, njihova je dugovječnost bila proporcionalna njihovoj veličini.
Dinosauri koji su težili oko deset tona, poput Triceratopsa ili T-rexa, živjeli su oko 25 godina. Manji, veličine slične našoj, živjeli su između 10 i 20 godina. Rekord u dugovječnosti drže sauropodi koji bi mogli živjeti i do 50 ili 60 godina, iako neki znanstvenici produžuju njihov maksimalni životni vijek na 100 godina.
Veći dinosauri živjeli su dulje zbog svog metabolizma, ali i veličine - sa svojim golemim tijelima sauropodi su bili hodajuće tvrđave i sigurno nisu imali prirodnih neprijatelja, pa su mogli doseći maksimalan životni vijek. Dok su manje vrste imale veću vjerojatnost da će umrijeti prije starosti, piše National Geographic.
Zagonetka dinosaura ovim otkrićima barem nam je dijelom bliža.
