StoryEditorOCM
PanoramaTEK IM JE ČETRDESET

Veliki rođendan sinjskog brenda koji se smjestio iza Alke, Gospe, Gradske glazbe i NK ‘Junak‘. Čačija: ‘Stipišić nas je poslušao preko telefona i uskliknuo: Je li to moguće!‘

Piše Toni Paštar
14. studenog 2022. - 15:09

Iako sam odrastao i glazbeno se formirao na pop i rock glazbi, u to vrijeme 1982. godine, nakon što je odstupio Stipe Šarić, našao sam se na mjestu voditelja mješovitog pjevačkog zbora "Kamešnica" koji je djelovao u okviru KUD-a "Dinko Šimunović". Jednog dana na vrata su mi pokucali profesor Jakov Dukić, tada jedan od općinskih čelnika i zajedno s njim Stipe Dedić Lokma. Bez puno okolišenja kazali su mi: Hajdemo napraviti klapu, a ti joj budi umjetnički voditelj. Nisu me puno nagovarali jer sam to vidio kao izazov. Odgovorio sam im: Možemo pokušati! Odmah sam se dao u potragu za pjevačima.

Čim sam pronašao Stipu Breku, tenora kakav se u ovakvom gradu rađa valjda svakih stotinu godina, oko njega sam bez većih problema formirao cijelu klapu. U prvoj postavi klape bili su: Stipe Breko, Ivica Miletić, Boris Žanko, Jakov Dukić, Tonći Malora, Bože Pavić, Ante Milun i Stipe Dedić Lokma. Tako je rođena klapa "Sinj". Ubrzo su je napustila dvojica članova, a priključili su se tenor Ivo Breko, mlađi brat prvog tenora Stipe i Vjekoslav Radanović zvani Mimica sa svojim neponovljivim baršumastim baritonom – kazuje nam maestro Mojmir Čačija koji ovu klapu, jednu od najstarijih koje djeluju u kontinuitetu i jednu od najtrofejnijih na festivalu u Omišu, vodi od njenog osnutka.

Ove godine klapa "Sinj" obilježava 40 godina rada. Upravo 40. obljetnica klape bio nam je povod za razgovor s maestrom Čačijom koji je, uz tenora Stipu Breku, jedini u klapi proveo svih 40 godina. Od ostalih sedam iz prvog postava trojica su pokojnici, a četvorica su davno prestali aktivno pjevati.

image

Nekadašnji postav klape Sinj
 

Nikola Vilić/Cropix

Kroz protekla četiri desetljeća klapa "Sinj" izrasla je u novi brend alkarskog grada i cetinskog kraja, odmah poslije Alke, Gospe Sinjske, Gradske glazbe Sinj i nogometnog kluba "Junak". Otkako su postali ime u svijetu a cappella glazbenog izričaja klapa "Sinj" svake godine u okviru "Dana Alke i Velike Gospe" svojim sugrađanima daruje prestižni cjelovečernji koncert kojega niti jedan Sinjanin, ako drži do sebe, ne želi propustiti. Za obilježavanje 40. obljetnice od osnutka i uspješnog neprekidnog rada klapa "Sinj" je sugrađanima najavila pravu glazbenu poslasticu u tjednu između Alke i Velike Gospe. Najavljeni koncert nije održan.

- Pokosio nas je koronavirus. Ja i nekoliko članova imali smo teže simptome pa smo koncert morali otkazati. Inače smo za proslavu 40. obljetnice planirali dva velika koncerta, u Sinju i Zagrebu. Kada smo preboljeli zarazu COVID-a 19 ponovno smo se okupili i počeli intenzivno raditi. To se poklopilo s terminom planiranog koncerta u Zagrebu kojega smo održali u prepunom Hrvatskom narodnom kazalištu 9. listopada. Prije odlaska na koncert u Zagreb planirali smo neposredno poslije održati koncert u Sinju. Nažalost, u ovoj godini to nećemo biti u stanju. Poslije Zagreba ostali smo bez prvog tenora koji nas je napustio, ja vjerujem privremeno, jer teži perfekcionizmu. U međuvremenu nam se priključio novi prvi tenor pa ćemo taj koncert koji dugujemo Sinjanima za naš jubilej održati čim se za to stvore mogućnosti – kazuje Čačija, a onda se ponovno vraća na početke.

- Kroz prvih pet godina rada stvarali smo zvuk. Kada sam uz suglasnost članova ocijenio da smo postigli što smo željeli i htjeli počeli smo koncertrirati i snimati ploče. Uspostavio sam kontakte s dva najeminentnija klapska stručnjaka, Ljubom Stipšićem Delmatom i Nikolom Bublom. Bili smo toliko drski da smo već u to vrijeme u repertoar uvrstili pjesmu "Dalmatino, povišću pritrujena" pa smo pozvali doktora Bublu da je dođe čuti.

On je došao i kada je čuo izvedbu upitao nas je imate li ovdje telefon. Imali smo telefon jer smo bili u uredu u kojemu je radio Stipe Dedić Lokma. Buble je telefonom nazvao Ljubu Stipišića i od nas zatražio da ponovno otpjevamo "Dalmatino,...". Stipišić nas je slušao preko telefona, a kada smo završili uskliknuo je: "Majko moja, je li to moguće!?". Nekoliko dana poslije Stipišić i Buble zajedno su došli u Sinj i zatražili da im ponovno izvedemo istu pjesmu. Čudom su se čudili kvaliteti naše izvedbe. Mi smo tek kasnije shvatili čime smo ih fascinirali. Nismo bili svjesni da smo, htijući što prije ostvariti maksimum, metaforički rečeno preskočili veliki dio osnovne i srednje škole i došli do diplomske godine fakulteta. Umjesto da se, kako to nalažu standardi, penjemo korak po korak mi smo počeli s najtežim. U tom svom neznanju smo zahvaljujući talentu i upornom radu postigli puni uspjeh.

Godinama je klapa "Sinj" bila zaštitni znak festivala dalmatinske klapske pjesme u Omišu, a onda vas je nestalo. Zašto?

- Omiš je naš klapski Olimp. Tu nam je bilo najteže pjevati. Za doći u finale Omiša treba barem pola godine mukotrpnog rada. Mi smo na omiškim festivalima osvojili 19 odličja, od zlata do bronze. Jedne godine bili smo spriječeni nastupiti. Poslije Omiša te godine nastupili smo s nekoliko klapa u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Prišao mi je jadan član klape "Šufit" i kazao: Mi smo u finale ušli kao posljednji. Da ste vi nastupili mi sigurno ne bi ušli u finale i vjerojatno bi se raspali. Poslije tih njegovih riječi shvatio sam kako je došlo vrijeme da svoje mjesto na Omišu ustupimo novim mlađim snagama. Osobno sam i dalje svake godine na Omišu kao član žirija.

image

Maestro Mojimir Čačija, voditelj klape Sinj

Duje Klarić/Cropix

Osim na domaćim osvajali ste najviše nagrade i na stranim festivalima a cappella glazbe?

- Odlazili smo na europska a cappella pjevanja i osvajali odličja. Najsjajnija smo donijeli iz Verone, Praga i Bolzana. Imali smo stalno otvorene pozive, a odlazili smo kada bi osigurali novac za putne troškove. U Bolzanu smo bili posljednji pobjednici. Klapa je osvojila prvo mjesto i novčanu nagradu od 25.000 eura, a meni su dali nagradu kao najboljem voditelju – dirigentu i novčani iznos od 5.000 eura. Meni amateru je pripala zlatna medalja, a doktori glazbe iz Njemačke i Španjolske osvojili su srebro i bronzu. Kao pobjednici imali smo obvezu naredne godine održati cjelovečernji koncert. Spremali smo se, ali koncert nismo održali. Umro je mecena toga festivala, naš koncert je otpao, a festival u Bolzanu se ugasio.

Što je klapu "Sinj" uspjelo održati 40 godina?

- Sinj je, rekao bih, pionir klapskog pjevanja izvan bazena izvorne klapske pjesme. U Sinju su se pjevali rera, serenade, talijanske kancone, jedno vrijeme bile su popularne meksikanske pjesme, a dalmatinske su pjevali rijetki. Nismo, dakle, imali baštinu klapske pjesme kao Korčula, Trogir, Split, Šibenik, Dubrovnik...Kada smo počeli kao klapa pjevali smo skladbe klapa iz tih gradova. Sinulo mi je da bih mogao pokušati skladati nove dalmatinske pjesme. Napravio sam nove kompozicije, ali u duhu izvorne dalmatinske klapske pjesme. To je postala naša najveća vrijednost jer naše skladbe žive u hrvatskom klapskom svijetu.

Jedan od najvećih klapskih projekata bio je poljudski pod nazivom "Ne damo te pismo naša" kojemu ste Vi bili umjetnički voditelj. Što je danas s tim projektom?

- Kada su se pojavile pjesme "Da te mogu pismom zvati", "Kroacijo iz duše te ljubim" i "Vilo moja" stvorila se kritična masa da se napuni Poljud. Projekt nije mrtav. Održat će se čim se stvore novi klapski hitovi poput spomenutih.

image
Duje Klarić/Cropix

Vaše djelo je i festival marijanske duhovne pjesme "Klape Gospi Sinjskoj"?

- To je projekt kojega smo sedam godina prije velikog sinjskog jubileja 300. obljetnice čudesne obrane Sinja od agresorskih Osmanlija 1715. godine utemeljili tadašnji sinjski gvardijan fra Bože Vuleta, Igor Vitić kao prvi direktor festivala koji je uspješno organizirao njegovo održavanje i ja kao umjetnički voditelj. Festival "Klape Gospi Sinjskoj" danas je postao prestižnim, rekao bih odmah poslije Omiša i on sigurno ide dalje.

A Vi, idete li Vi dalje i ako idete do kada i kakva je u tom kontekstu budućnost klape "Sinj"?

- Idemo dalje klapa i ja, naravno, zajedno. Svjestan sam na što smjerate jer smo, na kraju krajeva, generacija. Načetog sam zdravlja, ali osjećam da još mogu i dok se budem tako osjećao davat ću klapi svoj obol. Istovremeno pokušavam pronaći osobu koja bi nastavila posao voditelja klape. Smatram da je te sposobnosti imao jedan mladić iz Otoka, ali on je odabrao drugi životni put. Sada imamo nekoliko sinjskih mladića koji su na višim godinama glazbene akademije. Jedan od njih je veliki ljubitelj klapske pjesme. Možda ću upravo njemu predati "štafetu" na mjestu voditelja klape "Sinj". U svakom slučaju uvjeren sam da klapa "Sinj" nastavlja neovisno o pojedincima koji je napuštaju iz najrazličitijih razloga.

Mojmir Čačija

Jednom smo prigodom na repertoar postavili pjesmu Silvija Bombardelija. Kada je maestro za to saznao bio je vrlo zadovoljan. Najavio je dolazak u Sinj da bi čuo našu izvedbu svoje kompozicije, a mi smo za njega izveli još nekoliko pjesama. Bio je oduševljen. Ja sam mu posebno zapeo za oko. Kako smo u dvorani imali klavir maestro Bombardeli zatražio je da ispita razinu moga sluha zahtjevnim glazbenim ljestvicama. Kada smo završili pred svim članovima naše klape je rekao: U Jugoslaviji znam samo još dvojicu ljudi s ovakvim sluhom.

Zajedno s Ljubom Stipišićem "skrojio" sam "Alkarsku pjesmu". Ja sam na klaviru svirao tu pjesmu pred njim. Pita me Ljubo što je to, ima li pjesma tekst. Ja velim da je to moja tema, ali bez teksta. On na to kaže: Dođite sutra kod mene. Naravno da sam došao. Sjeo sam za klavir i svirao, a Stipišić je paralelno, za vrijeme mojega sviranja, napisao tekst.

 

Klapa "Sinj" nije pionir klapskog pjevanja u gradu alkara. Prvi su dalmatinske klapske pjesme, neformalno, početkom 80-ih godina prošlog stoljeća počeli pjevati prvi tenor Goran Ugrin, tenori Stipe Kalinić i Petar Romac Pejo, bariton Igor Ivanović Samac i bas Stipe Dedić Lokma. Kako su Ugrin i Romac uskoro otišli živjeti u Zagreb zamijenili su ih Velimir Borković i Bernard Krolo. Neki se sjećaju da su sebe nazivali klapa "Burin", ali formalno se nikada nisu organizirali kao klapa i poslije kratkog vremena prestali su s okupljanjem. Iako klapa "Sinj" nije pionir u sinjskom klapskom pjevanju ona je postala rasadnik klapske pjesme u cetinskom kraju. Danas aktivno djeluju klapa Hrvace, odnosno Cetinjanke i Cetinjani iz Hrvaca, Trilj, Han, Dicmo i Brnaze.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2022 16:44