Strah da će umjetna inteligencija u kratkom roku zamijeniti velik broj zaposlenika jedna je od najčešćih tema rasprava o budućnosti rada. Dok političari upozoravaju na moguće posljedice, tehnološke kompanije sve intenzivnije razvijaju autonomne sustave koji mogu obavljati prodaju, korisničku podršku ili organizaciju poslovnih procesa – zadatke koje su donedavno obavljali isključivo ljudi.
Međutim, profesorica sociologije i javnih poslova na Sveučilištu Princeton, Zeynep Tufekci, smatra da stvarnost nije tako jednostavna. U svom eseju za The New York Times ističe da već postoje primjeri koji pokazuju ograničenja današnje umjetne inteligencije.
Jedan od njih dogodio se kada je Meta odlučila zamijeniti ljudske djelatnike u korisničkoj podršci za Instagram chatbotovima. Umjesto učinkovitijeg sustava, uslijedio je niz problema. Prevaranti su uspjeli manipulirati botovima i preuzeti kontrolu nad više od 20 tisuća korisničkih računa, među kojima je bio i profil Bijele kuće iz vremena predsjednika Baracka Obame. Kasnije su na društvenim mrežama javno pokazivali koliko je cijeli postupak bio jednostavan.
Slični slučajevi zabilježeni su i u drugim tvrtkama. Air Canada morala je ugasiti svoj chatbot nakon što je korisniku dao pogrešne informacije o povratu novca, što je završilo sudskim sporom koji je kompanija izgubila. McDonald‘s je, pak, odustao od sustava za automatsko primanje narudžbi nakon što su korisnici na društvenim mrežama objavljivali snimke na kojima botovi narudžbama dodaju velike količine proizvoda koje nitko nije tražio.
Prema Tufekci, takvi propusti nisu posljedica slučajnih programerskih pogrešaka, nego same prirode velikih jezičnih modela (LLM). Oni nisu sustavi koji razmišljaju poput ljudi niti provjeravaju istinitost informacija. Njihova je zadaća generirati odgovor koji statistički djeluje uvjerljivo, predviđajući koja riječ najvjerojatnije slijedi u rečenici. Zbog toga mogu proizvesti tekst koji zvuči potpuno logično, iako sadržava netočne ili izmišljene informacije.
Profesorica zato smatra da su upozorenja o masovnom nestanku radnih mjesta pretjerana. Istina je da postoje zanimanja u kojima umjetna inteligencija već ostvaruje značajan napredak, osobito ondje gdje postoje jasno definirana pravila i gdje se rezultat može automatski provjeriti. Programiranje je jedan od najboljih primjera jer se ispravnost koda može brzo testirati.
S druge strane, većina zanimanja zahtijeva procjenu, iskustvo, razumijevanje konteksta i donošenje odluka u nepredvidivim situacijama. Poslovi liječnika, nastavnika ili djelatnika korisničke podrške ne svode se na jednostavna pravila koja računalo može lako slijediti.
Često se postavlja pitanje zašto se pogreške umjetne inteligencije jednostavno ne mogu spriječiti dodatnim pravilima i zaštitnim mehanizmima. Tufekci objašnjava da je problem u tome što umjetna inteligencija ne griješi na isti način kao čovjek. Njezine pogreške često su neočekivane i proizlaze iz potpuno drukčijeg načina obrade informacija, zbog čega ih je teško predvidjeti ili ukloniti.
To je jedan od razloga zašto, unatoč velikom napretku generativne umjetne inteligencije posljednjih godina, tržište rada nije doživjelo dramatične promjene kakve su mnogi predviđali. Prema mišljenju profesorice, javnost je često pogrešno razumjela samu prirodu ove tehnologije. Umjesto strojeva koji razmišljaju prema unaprijed definiranim pravilima, dobili smo sustave čiji je način donošenja odgovora često teško objasniti, čak i njihovim tvorcima.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da korisnici vrlo lako pronalaze načine kako zaobići sigurnosna ograničenja chatbotova. Tehnika poznata kao jailbreaking omogućuje manipulaciju odgovorima umjetne inteligencije promjenom načina postavljanja pitanja. Budući da je gotovo nemoguće unaprijed predvidjeti sve moguće ljudske interakcije i situacije, potpuna kontrola nad takvim sustavima ostaje vrlo teško ostvariva.
Ipak, mnogi i dalje vjeruju da će umjetna inteligencija uskoro zamijeniti ljude u velikom broju zanimanja. Tufekci smatra da je razlog tome činjenica da generativni modeli komuniciraju prirodnim, tečnim i uvjerljivim jezikom. Ljudi su kroz evoluciju razvili sklonost povezivanju kvalitetne komunikacije s inteligencijom, pa lako stvaraju dojam da je riječ o sustavima koji razumiju svijet jednako kao i čovjek.
Profesorica zaključuje kako umjetna inteligencija nije jednostavno unaprijeđena verzija ljudskog uma, nego potpuno drukčija tehnologija koja funkcionira prema vlastitim pravilima. Ona može donijeti velike promjene i izazvati ozbiljne društvene posljedice, ali njezina ograničenja pokazuju da zamjena ljudi u većini profesija neće biti ni jednostavna ni brza. Umjesto straha od masovnog gubitka radnih mjesta, važnije je razumjeti stvarne mogućnosti i slabosti ove tehnologije te se pripremiti za promjene koje će ona postupno donijeti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....