StoryEditorOCM
PanoramaNEMATERIJALNO DOBRO

Što je tajna dalmatinskog veštita upisanog u Registar kulturnih dobara RH? Traživuk: ‘Ne može se bilo što plasirati‘

Piše Jasmina Parić
24. siječnja 2023. - 17:04

Umijeće izrade i kultura odijevanja dalmatinskog veštita novo je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Novo nematerijalno kulturno dobro reinterpretira svečanu mušku nošnju iz srednje Dalmacije, čime aktivno pridonosi revitalizaciji hrvatskih tradicijskih vrijednosti s regionalnom i nacionalnom komponentom te ih nastoji sačuvati za budućnost i prenijeti što širem krugu korisnika.

image

Trogirska nošnja

Kako nam je pojasnila muzejska savjetnica Etnografskog muzeja Split Branka Vojnović Traživuk, koja je sudjelovala u procesu prijave, podržala prijedlog i obrazložila kulturno-antropološku vrijednost ovog kulturnog dobra - nije zaštićeno odijelo kao takvo, nego njegova izrada.

Odijelo nema "zamrznut" oblik - detalji se mogu razlikovati, ali štiti se način i kvaliteta šivanja (mora biti u pitanju majstorski ručni rad) kako bi se izbjeglo "štancanje", banaliziranje i gomila kopija bez duše.

Proces upisa ovoga umijeća u Registar kulturnih dobara trajao je više godina. Inicijativa je krenula iz obrtničkih krugova u Trogiru, u prvom redu od Borisa Burića Gene, krojača i dizajnera u čijem ateljeu su se odjenula mnoga poznata imena te mladoženje, kumovi i naprosto ljudi koji žele imati vrijedan, jedinstven komad odjeće za sve prigode.

image

Boris Burić Gena kreator odijela

Vojko Bašić/Cropix/

Podršku je dala Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela u Trogiru, i tako je postupak otpočeo.

Dalmatinski veštit prepoznatljiva je tradicijska odjeća. Riječ je o svečanom muškom odijelu s jadranskoga područja koje se razvilo iz muške narodne nošnje dinarskoga tipa kroz višekratne procese urbanizacije.

Kroz vrijeme, nošnja se kontinuirano mijenjala pa je tako sukneni haljetak s rukavima ravnoga kroja (koporan/kaparan) poprimio oblik iskrojene jakne od finije kupovne tkanine s ukrasnim kopčanjem alamarima, koja se najčešće zvala zurka/žurka (u Trogiru đamara).

Ovom kompletu pučke nošnje pripadala je i crvena kapa, koja je u vrijeme političkih borbi krajem 19. stoljeća u Splitu poprimila političko značenje i koju su nosili domoljubi koji su se zalagali za povezivanje Dalmacije s ostalim dijelovima Hrvatske.

Kultura odijevanja dalmatinskog veštita danas je vrlo živa i raširena, istodobno je tradicijska i moderna u zajednici koja ga prepoznaje kao vrijednost koja povezuje prošlost i sadašnjost. Takva interpretacija srednjodalmatinske muške nošnje naglašava tradicijske vrijednosti sa snažnom nacionalnom komponentom te nastoji na njima graditi suvremeni regionalni identitet u ozračju europske kulture početkom 21. stoljeća.

Ovo je, ukratko, put razvoja odijela koje viđamo na maturalnim večerima, dodjelama diploma, vjenčanjima i sprovodima, rado ga nose gradonačelnici, kazališni intendanti i klapski pjevači.

Postoje, dakako, jeftinije i skuplje varijante, a "kvaka" je u izradi i - detaljima.

image

KUD Jedinstvo

Vojko Bašić/Cropix

- Dalmatinski veštit nalazimo još od kraja 19. stoljeća u Trogiru, Splitu, Makarskoj - dakle, u čitavom obalnom dijelu srednje Dalmacije. Kvalitetan veštit uvijek su izrađivali specijalizirani pojedinci, krojači. Jedan Varošanin iz Splita koji bi ga dao šivati prezentirao je time nacionalni identitet, ali i svoje financijske mogućnosti.

Bitan, prepoznatljiv element na jaketi su alamari, ukrasne kopče načinjene od gajtana, a preuzeti su s ilirske nošnje. Danas su pojas i crvenu kapu zadržale uglavnom folklorne skupine, a svečano ih odiljelo ne uključuje. Ali nekada su ti elementi bili i politički važni - kaže Branka Vojnović Traživuk i pojašnjava.

- U Splitu, za vrijeme sukoba narodnjaka i talijanaša, pogotovo kada je umro Bajamonti pa su se u znak korote nosile cne kape - narodnjaci shvaćaju sav potencijal crvene. Ona je postala njihov zaštitni znak, sve do konačne pobjede narodnjaka. Potekla je iz dinarske narodne nošnje i govorilo se: šešir je za gospodu, a crvena kapa za narodnjaka.

Sredinom dvadesetog stoljeća pomalo je utihnuo interes za narodnim veštitom, zadržan je u folklornim skupinama, a onda, devedesetih, ponovno jača svijest o nacionalnom identitetu i ono se vraća na scenu.

image

Boris Burić Gena
 

Vladimir Dugandžić/Cropix

Naša sugovornica tumači kako je veštit lijep u svojoj jednostavnosti, ali i promjenjiv.

Najvažnija je jaketa, surka ili zurka s alamarima, i u pravilu je crne boje kao i hlače, od vunenog štofa. Kroj se mijenja, prilagođava onome što je suvremeno. Košulja je bijela s niskim, stojećim okovratnikom ili ošvicom i katkad se kopča na vratu zlatnim botunom. Cipele (nekad su to bile gete) moraju biti kvalitetne, kožne, po mogućnost također ručno izrađene. Pojas se danas ne nosi, a u Splitu je bio veoma dugačak, kako bi se nekoliko puta omotao oko struka, izrađen od svile i također je potekao iz narodne nošnje. Obično je bio kariran, u žuto-zelenim nijansama, a veoma rijetko crven- dok danas, ako se nosi, isključivo je te boje.

- Odijelo ima osnovne elemente, ali varijacija mora biti jer je u pitanju, takoreći, živi organizam. Da bi opstao, mora se mijenjati jer ono što se ne mijenja i ne prilagođava - izumire.

Ne postoji "pravi" i "točan" oblik veštita. Ovisio je o kraju, vremenu, ali i novčanim mogućnostima. Kada smo mi, kao mladi i nadobudni etnolozi ispitivali starije kako su se oblačili, često bi nam odgovorili "kako ko more".

I Frano Ivanišević u svojoj knjizi "Poljica" opisuje niz varijanti koje su se nosile uz more, u Donjim Poljicima.

Zato ne bi imalo smisla odrediti jedan vešit kao "originalni" i onda ga unedogled kopirati.

Stoga nije zaštićen oblik, nego umijeće, vještina i kvaliteta izrade, riječju - ne može se bilo što plasirati kao dalmatinski veštit - kaže naša sugovornica i zaključuje:

- Možda se čini komplicirano, ali nije. Može ga izraditi svaki dobar, kreativan krojač i dizajner koji je vješt u svom zanatu i taj zanat treba čuvati i njegovati.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. veljača 2023 08:09