U hladnim vodama Arktika i sjevernog Atlantika živi morski pas čiji životni vijek nadilazi nekoliko ljudskih generacija. Grenlandski morski pas, znanstvenog naziva Somniosus microcephalus, najdugovječniji je poznati kralježnjak, a istraživanje je pokazalo da pojedini primjerci mogu doživjeti približno 400 godina, neki navodno i 500! Ipak, znanstvenici naglašavaju da je riječ o procjenama, a ne o precizno utvrđenim godinama rođenja.
Najpoznatiji dokaz njegove iznimne dugovječnosti donijelo je istraživanje objavljeno 2016. u časopisu Science. Tim predvođen biologom Juliusom Nielsenom analizirao je 28 ženki, a za najveću, dugu nešto više od pet metara, procijenio je da je stara 392 godine. Raspon nesigurnosti bio je velik: prema izračunu, mogla je imati između 272 i 512 godina. Čak i donja granica te procjene svrstava ovu vrstu među najneobičnije stanovnike oceana.
Kad bi središnja procjena bila točna, ta bi ženka bila rođena početkom 17. stoljeća. Dok su se na kopnu smjenjivala carstva, odvijale industrijske revolucije i razvijala moderna tehnologija, ona bi stoljećima nastavila život u hladnom moru. Upravo takve vremenske usporedbe približavaju razmjere otkrića.
A sada malo plastičnije – morski pas koji sada plovi vodama oko Grendlanda možda je rođen 1526., u vrijeme kad se odigrala Mohačka bitka. Tada je osmanska vojska predvođena sultanom Sulejmanom Veličanstvenim porazila vojsku hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II. Jagelovića. To je bio jedan od prijelomnih događaja hrvatske i ugarske povijesti.
Starost su otkrili analizom očnih leća
Odrediti dob grenlandskog morskog psa nije jednostavno. Kod mnogih drugih vrsta znanstvenici mogu analizirati slojeve rasta u tvrdim strukturama tijela, ali grenlandski morski pas nema prikladne, jasno čitljive strukture za takvu metodu. Zato su istraživači posegnuli za neobičnim izvorom podataka – njegovim očima.
U središtu očne leće nalaze se proteini koji nastaju prije rođenja i tijekom života ostaju gotovo nepromijenjeni. Analizom radioaktivnog izotopa ugljika-14 u tom tkivu znanstvenici mogu procijeniti vrijeme njegova nastanka, a time i dob životinje. Kao dodatni vremenski orijentir poslužio im je porast radioaktivnog ugljika u okolišu nastao zbog nuklearnih pokusa sredinom 20. stoljeća.
Za odrastanje mu treba više od stoljeća
Dugovječnost prati iznimno spor rast. Grenlandski morski psi odrastaju toliko polako da se procjenjuje kako ženke spolnu zrelost postižu tek oko 150. godine. U istraživanju iz 2016. dob sazrijevanja procijenjena je na približno 156 godina, uz odstupanje od oko 22 godine. To znači da životinja može provesti više od stoljeća u moru prije nego što se počne razmnožavati.
Hladnoća i spor životni ritam važan su dio priče o njihovoj biologiji, ali nisu konačan odgovor na pitanje kako uspijevaju živjeti stoljećima. Znanstvenici i dalje istražuju mehanizme njihova starenja, uključujući način na koji se funkcija organa održava tijekom tako dugog života. Njihova dugovječnost stoga nije samo zoološka zanimljivost, nego i vrijedan predmet istraživanja biologije starenja.
Isti životni ciklus koji ovu vrstu čini fascinantnom ujedno je čini osjetljivom na gubitak jedinki. Životinju kojoj treba oko stoljeće i pol da sazrije populacija ne može brzo nadomjestiti. Slučajni ulov zato je posebno važan problem za njezino očuvanje: gubitak jedne velike ženke može značiti gubitak životinje koja je preživjela više stoljeća i kojoj su bila potrebna desetljeća da uopće dođe do reproduktivne dobi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....