StoryEditor
Panoramazvjezdana prašina

Radioaktivna prašina pronađena duboko ispod oceanskih valova i arktičkog snijega ukazuje da naš planet putuje kroz krhotine drevnih supernova

22. travnja 2021. - 11:45
Ann Ronan Picture Library/AFP

Radioaktivna prašina koja je detektirana duboko ispod oceanskih valova sugerira da se Zemlja kreće kroz masivni oblak čestica koje je iza sebe ostavila eksplodirana zvijezda.

Nije prvi put da je izotop, poznat kao željezo-60, zaprašio naš planet. Kako navodi Silence Alert svemir neprestano zasipa Zemlju rijetkim izotopom željeza koji nastaje u supernovama.

Pronađeni dokazi potvrđuju da se još uvijek krećemo kroz međuzvjezdani oblak prašine koji je nastao iz supernove prije milijuna godina.

Izotop željezo-60 bio je predmet nekoliko znanstvenih studija. Tako je nuklearni fizičar Anton Wallner, profesor na Australian National University otkrio da su naslage tog izotopa na morskom dnu stare nekoliko milijuna godina, što sugerira da je u tom razdoblju na Zemlju padala prašina supernove.

Postoje i noviji dokazi o ovoj zvjezdanoj prašini koji su pronađeni u antarktičkom snijegu. Prije nekoliko godina znanstvenici su objavili da je u prostoru oko Zemlje otkriveno željezo-60, mjereno tijekom 17-godišnjeg razdoblja NASA-inog svemirskog Advanced Composition Explorer-a.

Wallner je nedavno pronašao taj izotop u pet uzoraka uzetih s morskih dubina na dvije lokacije, a neki od njih stari su oko 33.000 godina. Znanstvenik je otkrio da je količina izotopa u uzorcima bila ujednačena tijekom cijelog vremenskog perioda.

Zemlja se trenutno kreće kroz područje koje se zove lokalni međuzvjezdani oblak, a sastoji se od plina, prašine i plazme. Ako je ovaj oblak nastao nakon eksplozija zvijezda, onda je razumno očekivati da na Zemlju već neko vrijeme pada prašina sa željezom-60. To je ono što sugeriraju nalazi na Antarktiku i ono što je Wallner pokušao dokazati. Međutim, ako je lokalni međuzvjezdani oblak zaista izvor željeza-60, njegova razina trebala je naglo porasti kada je Sunčev sustav ušao u oblak. Najstariji uzorak s ovim izotopom tako bi trebao imati najmanje razine željeza-60, što nije bio slučaj.

Znanstvenici smatraju kako je moguće da lokalni međuzvjezdani oblak i prašina supernove nisu jedinstvena struktura, već su se samo pojavili u isto vrijeme. Nagađaju kako su ostaci eksplozije supernove otprije nekoliko milijuna godina ostali u nekim dijelovima međuzvjezdanog oblaka.

“Neka nedavna istraživanja sugeriraju da bi se željezo-60 u česticama prašine moglo kretati u međuzvjezdanom oblaku. To bi značilo da ovaj izotop možda dolazi iz još starijih eksplozija supernove i da mi hvatamo neku vrstu njihove jeke”, objasnio je Wallner.

Stručnjaci vjeruju da će do odgovora doći nakon što nađu još uzoraka sa željezom-60, točnije onih koji su stari između 40.000 godina i oko milijun godina. Ako se razina izotopa povećava sa starošću uzorka, to bi dokazalo da on dolazi od stare supernove. U suprotnom, veće razine izotopa u novijim uzorcima sugerirale bi da je izvor izotopa zapravo lokalni međuzvjezdani oblak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. lipanj 2021 03:43