Mnogi smatraju da su najveći neprijatelji zdravlja pušenje, šećer ili nezdrava prehrana. No dr. Eric Berg tvrdi da postoji još jedna svakodnevna navika o kojoj se rijetko govori, a koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za organizam – učestalo grickanje između glavnih obroka.
Ovaj kiropraktičar i edukator o zdravlju upozorio je da međuobroci možda nisu tako bezazleni kako većina ljudi misli. Prema njegovim riječima, upravo stalno posezanje za hranom tijekom dana može neprimjetno narušavati zdravlje i pridonositi razvoju kroničnih bolesti.
Dr. Berg smatra da prehrambena industrija potiče ljude na što češće jedenje nudeći velik broj proizvoda namijenjenih upravo grickanju.
"Najopasnija navika nije pušenje. Nije ni konzumacija šećera. Nije ni jedenje nezdrave hrane. To je nešto zbog čega se ljudi čak ni ne osjećaju krivima", rekao je.
Nitko o tome ne govori
"Vaš liječnik vas vjerojatno nikada nije upozorio na to, a nikada niste vidjeli ni javnozdravstvenu kampanju protiv toga, kaže liječnik ističući kako malo tko preispituju tu naviku.
"To radite cijeli život, a da o tome uopće ne razmišljate. Većina proizvoda u trgovinama, poput granola i proteinskih pločica, čipsa ili krekera, osmišljena je upravo kako bi vas poticala da nastavite tako jesti."
Zašto međuobroci mogu biti problem?
Berg objašnjava da je jedna od glavnih uloga inzulina regulacija razine glukoze u krvi i prijenos hranjivih tvari u stanice.
"Svaki put kada jedete, gušterača oslobađa inzulin."
Prema njegovim riječima, osoba koja jede tri glavna obroka dnevno bez međuobroka doživljava tri porasta inzulina tijekom dana, nakon čega se njegova razina ponovno spušta.
"Ako jedete tri obroka dnevno bez grickanja, inzulin poraste tri puta i između obroka ponovno se spusti. Tijelo tada dobiva kratka razdoblja u kojima je razina inzulina niska pa može koristiti pohranjene masnoće, obnavljati stanice i smanjivati upalne procese."
Problem, tvrdi Berg, nastaje kada se između obroka neprestano gricka.
"Kad grickate između obroka, razina inzulina nikada se zapravo ne spušta."
Berg smatra da kronično povišena razina inzulina može dovesti do inzulinske rezistencije, odnosno smanjene osjetljivosti stanica na djelovanje inzulina.
Inzulinska rezistencija
"Ono što se tada događa jest zaštitni mehanizam koji nazivamo inzulinskom rezistencijom jer se organizam mora zaštititi od stalnog viška inzulina."
Prema njegovim riječima, upravo je inzulinska rezistencija jedan od ključnih čimbenika povezanih s razvojem dijabetesa tipa 2, bolesti srca, masne bolesti jetre, sindroma policističnih jajnika i nekih vrsta raka.
Dodaje i da se problem često otkriva tek kada se razviju ozbiljnije zdravstvene posljedice.
"U trenutku kada saznate da imate taj problem, već ste razvili dijabetes, jednostavno zato što liječnici uglavnom ne provjeravaju razinu inzulina natašte."
Sličan stav o međuobrocima iznosi i Krzysztof Czaja, izvanredni profesor biomedicinskih znanosti Sveučilišta Georgije (UGA). Smatra da upravo često grickanje mnogim ljudima otežava gubitak masnog tkiva.
"Ne dajemo svom tijelu priliku da iskoristi zalihe masnoće. Kada jedemo manje obroka tijekom dana, organizam može te masne zalihe koristiti kao izvor energije umjesto da stalno koristi šećer koji neprestano unosimo", rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....