Ako ste posljednjih godina barem jednom pokušali raščistiti ormar, vrlo je moguće da je dio odjeće završio na popularnoj platformi za prodaju rabljene robe koja je zaludila hrvatice – Vintedu. Haljina koju više ne nosite, cipele koje su vam jednom bile odlične, dječja jakna koju je dijete preraslo ili torba koja već mjesecima stoji u ormaru, sve to može pronaći novog vlasnika, a vama ostaviti nešto novca.
Problem nastaje kada broj prodaja počne rasti. Tada Vinted od korisnika može zatražiti dodatne podatke zbog europskog sustava poznatog kao DAC7. Za mnoge prodavatelje upravo je ta poruka prvi susret s poreznim pravilima vezanima uz internetske platforme. No jedna stvar pritom često stvara zabunu: ulazak u DAC7 izvješće nije isto što i obveza plaćanja poreza, piše Minstarstvo financija.
Što je zapravo DAC7?
DAC7 je europska direktiva kojom su uvedena pravila prema kojima digitalne platforme moraju prikupljati i poreznim tijelima dostavljati određene podatke o prodavateljima i njihovim aktivnostima. Pravila se primjenjuju od 2023. godine, a obuhvaćaju, među ostalim, prodaju robe, iznajmljivanje nekretnina, osobne usluge i najam prijevoznih sredstava.
Važno je naglasiti da DAC7 nije novi porez. Europska komisija izrijekom navodi da direktiva sama ne određuje kako će se oporezivati prihod ostvaren preko platformi, nego državama omogućuje da dobiju više informacija o takvim aktivnostima. Porezna obveza i dalje se utvrđuje prema nacionalnim poreznim pravilima, piše tportal.
Drugim riječima, Vinted može Poreznoj upravi poslati podatke o vašim prodajama, ali to samo po sebi ne znači da ste državi dužni platiti novac.
"Ministarstvo financija, Porezna uprava, zaprima podatke o prodavateljima za koje je postupkom dubinske analize utvrđeno da su hrvatski rezidenti i koji obavljaju aktivnosti na navedenoj platformi", kažu iz Porezne uprave. Za prodaju u 2026. ti podaci moraju stići do 28. veljače 2027. godine.
Kada Vinted mora prijaviti vaše podatke?
Za prodaju robe trenutačno je ključan jedan od dva kriterija. Platforma ulazi u obvezu izvještavanja kada prodavatelj u kalendarskoj godini ostvari 30 ili više prodaja ili više od 2000 eura prometa. Dovoljno je prijeći jedan od ta dva praga.
To znači da u izvješću može završiti i osoba koja je, primjerice, prodala 30 komada odjeće po nekoliko eura. Isto tako, prag može prijeći netko tko je prodao samo jednu skuplju stvar, ako je njezina vrijednost iznad 2000 eura.
Ali upravo ovdje nastaje najvažnija razlika. 30 prodaja nije granica nakon koje počinjete plaćati porez. Ni 2000 eura nije "neoporezivi limit" do kojeg ste sigurni, a nakon kojeg porez automatski dolazi na naplatu. To su pragovi koji određuju kada platforma mora izvijestiti porezna tijela. Možete prodati i više od 30 stvari, a ne platiti porez
Zamislimo da ste tijekom godine prodali 45 komada odjeće. Niste kupovali robu kako biste je preprodavali. Riječ je o vašoj odjeći koju ste godinama skupljali, nosili i sada je se želite riješiti. Dio stvari prodajete za pet, dio za deset, a neke kvalitetnije komade za 30 ili 40 eura. Vinted vas zbog broja prodaja može uključiti u DAC7 izvješće. To, međutim, samo po sebi ne mijenja činjenicu da prodajete vlastitu osobnu imovinu.
Prema objašnjenjima Porezne uprave koja su već primijenjena na ovakve situacije, prodaja vlastitih rabljenih stvari iz osobne imovine u pravilu nije gospodarska djelatnost niti predstavlja oporezivi dohodak. Ključno je da se ne radi o sustavnom nabavljanju robe s namjerom njezine daljnje prodaje.
Zato se ne treba voditi samo matematikom. Nije presudno jeste li prodali 10, 30 ili 50 stvari, nego što ste prodavali, zašto ste ih nabavili i na koji način obavljate prodaju.
Kada čišćenje ormara počinje izgledati kao posao?
Jedno je prodati vlastitu jaknu koju više ne nosite. Drugo je kupiti deset jakni po povoljnoj cijeni zato što znate da ih možete prodati skuplje. U prvom slučaju riječ je o prodaji osobne imovine. U drugom slučaju već se može raditi o gospodarskoj aktivnosti.
Porezna uprava pri razlikovanju ta dva slučaja ne gleda samo jedan podatak. U obzir se mogu uzeti kontinuitet prodaje, organiziranost, način nabave robe i namjera ostvarivanja zarade.
Najjednostavnije je zato postaviti si tri pitanja: Prodajem li ono što sam prethodno kupio za sebe? Ako ste cipele kupili za vlastitu uporabu, nosili ih i nakon nekog vremena odlučili prodati, to nije isto kao kada ih kupujete isključivo zato da ih kasnije preprodate.
Kupujem li robu kako bih je dalje prodavao? Ako redovito obilazite second hand trgovine, rasprodaje ili druge platforme, kupujete robu po nižoj cijeni i zatim je objavljujete na Vintedu po višoj, situacija se bitno mijenja.
Je li prodaja postala kontinuirana i organizirana? Ako svaki tjedan nabavljate nove proizvode, fotografirate ih, objavljujete, pratite cijene, šaljete kupcima i ostvarujete zaradu na razlici u cijeni, teško je takvu aktivnost promatrati samo kao povremeno čišćenje ormara.
Nije presudno jeste li stvar prodali skuplje
Još jedna česta zabluda jest da svaka prodaja po višoj cijeni automatski znači trgovinu. Primjerice, kupili ste kaput za 100 eura, nosili ga dvije zime i potom ga prodali za 120 eura. Sama činjenica da ste dobili više novca nego što ste ga platili ne znači automatski da ste se počeli baviti trgovinom.
Nešto je sasvim drugo ako kupujete kapute za 100 eura s namjerom da ih odmah prodajete za 150 ili 200 eura i takav postupak ponavljate iz mjeseca u mjesec. Upravo zbog toga broj prodaja sam po sebi nije dovoljan da bi se zaključilo postoji li porezna obveza. Porezna uprava svaki slučaj može promatrati kroz širi kontekst.
Što se događa kada Vinted zatraži DAC7 podatke?
Ako prijeđete propisani prag, platforma može od vas zatražiti podatke potrebne za izvještavanje. To može uključivati identifikacijske podatke prodavatelja i financijske informacije povezane s aktivnostima na platformi. Prema informacijama navedenima u slučaju Vinteda, podaci se potom dostavljaju nadležnom poreznom tijelu kroz sustav koji omogućuje razmjenu informacija među državama.
Za hrvatske rezidente to znači da podaci mogu završiti kod hrvatske Porezne uprave, čak i ako je sama platforma registrirana u drugoj državi članici, piše Lider.
To je i glavna svrha DAC7 sustava: porezne uprave više ne moraju ovisiti samo o tome hoće li im pojedinac sam prijaviti određenu aktivnost. Platforme su uključene u sustav izvještavanja, a države međusobno razmjenjuju podatke. Europska komisija upravo prekograničnu prirodu digitalnih platformi navodi kao jedan od razloga uvođenja DAC7 pravila.
Hoće li Porezna odmah pokrenuti nadzor?
Sama činjenica da je vaš profil završio u DAC7 izvješću ne znači automatski porezni nadzor niti znači da ste označeni kao osoba koja duguje porez. To je posebno važno za ljude koji samo prodaju vlastite stvari.
Drugim riječima, možete imati velik broj prodaja, dobiti DAC7 obavijest i svejedno ne imati poreznu obvezu ako okolnosti pokazuju da ste samo prodavali svoju osobnu imovinu. S druge strane, ako podaci upućuju na to da netko kontinuirano nabavlja robu i preprodaje je radi zarade, situacija može biti potpuno drukčija.
Ako robu kupujete s namjerom da je dalje prodajete i na tome ostvarujete zaradu, takva aktivnost može imati obilježja gospodarske djelatnosti. U tom slučaju potrebno je urediti poslovanje i ispuniti porezne i druge obveze koje proizlaze iz registrirane djelatnosti. Porezna uprava pritom naglašava da se kod razlikovanja osobne imovine od gospodarske djelatnosti gledaju sve relevantne činjenice, a ne samo broj prodaja ili ukupni iznos koji je preko platforme ostvaren.
Pravila bi se uskoro mogla promijeniti
Europska komisija je 2026. predložila izmjene DAC7 pravila za prodaju robe putem digitalnih platformi. Prema prijedlogu, ukinuo bi se zaseban prag od 30 transakcija, dok bi se novčani prag povećao na 3000 eura. Cilj je smanjiti izvještavanje o malim i povremenim prodajama koje predstavljaju nizak rizik od porezne obveze.
Drugim riječima, hrvatski korisnici Vinteda trenutačno trebaju računati s postojećim pravilima, dok će se eventualne izmjene primjenjivati tek nakon što budu donesene i provedene.
Što napraviti ako prodajete preko Vinteda?
Ako prodajete vlastitu odjeću, obuću, dječje stvari, namještaj, knjige ili druge predmete koje ste koristili za osobne potrebe, sam prelazak DAC7 praga ne znači automatski da ste postali porezni obveznik.
Ako vam Vinted pošalje zahtjev za DAC7 podatke, nemojte ga ignorirati. Platforma od vas traži podatke zato što ima obvezu izvještavanja, a ne zato što vam je već utvrđeno da dugujete porez. Pametno je također sačuvati osnovnu evidenciju prodaje, što ste to prodali, kada i po kojoj cijeni. Kod stvari veće vrijednosti korisno je imati i dokaz da je riječ o predmetu iz vaše osobne imovine.
A ako ste se od povremenog prodavanja vlastitih stvari pretvorili u nekoga tko redovito nabavlja robu radi preprodaje, tada više nije dovoljno gledati samo Vinted. Vrijedi provjeriti treba li takvu aktivnost registrirati i koje porezne obveze iz nje proizlaze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....