Svemirski piloti, menadžeri etičke nabave, preporoditelji izumrle vrste, savjetnici za digitalnu rehabilitaciju, osvještavatelji mogućnosti, policajci za kradljivce kiše, posrednici za sanaciju loših kredita – nazivi su zanimanja koja na prvu djeluju pomalo egzotično i teško da bismo ih odmah povezali s nekakvim klasičnim obrazovnim stazama koje bi nas do njih dovele. Ipak, ta su zanimanja samo neka od onih koja su se posljednjih godina našla na različitim listama poslova budućnosti, radnih mjesta koja tek trebaju biti stvorena, a čiju potrebu diktiraju suvremeni digitalni i ini trendovi, pri čemu ne treba zanemariti ni utjecaj umjetne inteligencije.
Ipak, nema razloga za paniku. Neće baš sva postojeća, klasična radna mjesta i obrazovni programi tek tako nestati, osobito oni iz područja IT sektora, medicine i njege, a zanimljivo, neke liste predviđaju čak i pojačanu potrebu za učiteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama pa i – odvjetnicima. Svi koji danas upisuju bilo koju razinu obrazovanja trebaju se pripremiti na cjeloživotno učenje, moguće i češće promjene posla, pa svaka novosvladana vještina i usvojeno znanje dobro dođu, slažu se stručnjaci.
Onima koji uskoro upisuju fakultet mogla bi u odabiru pomoći i koja od lista zanimanja budućnosti na koju smo ‘nabasali‘ u virtualnom prostoru, a koje obuhvaćaju brzorastuće poslove, one postojeće, ali i neke čiji se obrisi tek naziru. Primjerice, Hrvatska gospodarska komora nedavno je predstavila rezultate istraživanja među poslodavcima i građanima, koje je pokazalo kako su baš ona zanimanja koja danas smatramo deficitarnima ujedno i zanimanja budućnosti. Zanimljivo je da su se na listi našla brojna zanimanja za koje nisu potrebni fakulteti, nego je dovoljno imati strukovnu kvalifikaciju (električar, stolar, krojač i šivač, mesar, vodoinstalater), ali isto tako potreba postoji i za stručnjacima iz sfere zelene i digitalne tranzicije.
Prema listi koju je sastavio Business Insider, među 30 visoko plaćenih poslova koji će u budućnosti biti najtraženiji i to sukladno predviđanju zaposlenosti za razdoblje od 2020. do 2030. godine, našao se i dobar dio ‘starih znalaca‘. Od tih brzorastućih poslova na prvom su mjestu programeri te analitičari i testeri za osiguranje kvalitete softvera, a slijede generalni operativni menadžeri. Ono što već sada dobro znamo to je da nedostaje medicinskih sestara i tehničara, a prvostupnici i magistri tog zanimanja i na ovoj su se listi visoko plasirali. Financijski menadžeri, voditelji medicinskih i zdravstvenih usluga, analitičari menadžmenta te istraživanja također su u samom vrhu, a među prvih deset našli su se i odvjetnici. U sredini liste su već spomenuti učitelji i nastavnici kao i učitelji viših zdravstvenih specijalnosti, naravno i liječnici, a potrebe će biti i za fizioterapeutima i svim ostalim računarskim zanimanjima.
Prema popisu koji su sastavili američki prognostičari, u budućnosti će trebati i digitalni instalateri, radni terapeuti, dentalni stručnjaci, veterinari, ljekarnici, aktuari, optičari, konzultanti za dobrobit starijih, a među zanimanjima koja su nam slabije poznata navode se, na primjer, već spomenuti osvještavatelji mogućnosti i policajci za kradljivce kiše, organizatori virtualnog smeća, upravitelji avatarom u učionici, vertikalni poljoprivrednici, haptički programeri itd.
Među zanimanjima koja će, kako piše mixer.hr, biti jako tražena i odlično plaćena u budućnosti, dobro poznatima čine se svemirski piloti, analitičari podataka, njegovatelji/ce starijih, brokeri IT usluga, stručnjaci za umjetnu inteligenciju. Čuli smo ponešto i o menadžerima etičke nabave, koji su odgovorni za upravljanje ukupnim funkcijama nabave u organizaciji (što uključuje pronalaženje najboljih dobavljača, analizu i izračunavanje troškova nabave i smanjenje izdataka. Ali, s preporoditeljima izumrle vrste, od kojih će se tražiti snažno razumijevanje biologije, kemije i medicine, kao i zemljopisnih, etičkih i pravnih problema koji utječu na svaku oživljenu vrstu, tek ćemo više čuti u vremenu pred nama. Iznimno traženi bit će UX dizajneri (dizajneri korisničkih iskustava) kao i savjetnici za digitalnu rehabilitaciju, koji trebaju pomoći oporavku mentalnog zdravlja ljudi nakon prekomjernog korištenja digitalnih medija. Od njih će se tražiti znanja iz psihologije i digitalnih komunikacija.
Marijana Cvrtila