Danas je petak, 13. studenoga, datum koji kod mnogih izaziva nelagodu. Dok će jedni samo odmahnuti rukom na praznovjerje, drugi će možda dvaput razmisliti prije donošenja važne odluke, putovanja ili započinjanja nečeg novog.
Petak 13. već se desetljećima povezuje s nesrećom, lošim predznacima i neobjašnjivim događajima. No odakle zapravo potječe strah od tog datuma i postoji li ikakav dokaz da je opasniji od drugih dana? Odgovor se krije u zanimljivoj kombinaciji mitologije, religije, književnosti i popularne kulture.
Zašto se broj 13 smatra nesretnim?Jedno od najpoznatijih objašnjenja povezuje se s nordijskom mitologijom. Prema legendi, dvanaest bogova okupilo se na gozbi u Valhali, no slavlje je prekinuo nepozvani trinaesti gost, bog Loki.
Njegov dolazak pokrenuo je niz događaja koji su završili smrću omiljenog boga Baldera. Zbog te priče broj 13 počeo se povezivati s nesrećom, osobito kada je riječ o broju ljudi za istim stolom.
Slična simbolika pojavljuje se i u kršćanskoj tradiciji.
Na Posljednjoj večeri Isus je bio za stolom s dvanaestoricom apostola, među kojima je bio i Juda, koji ga je poslije izdao. Ta se večera često navodi kao jedan od razloga zbog kojih se broj 13 smatra zloslutnim.
Strah od broja 13 ima čak i poseban naziv - triskaidekafobija. Strah od petka 13. naziva se paraskevidekatrijafobija.
U kršćanskoj tradiciji petak se povezuje s Isusovim raspećem, što je pridonijelo njegovoj simbolici nesretnog dana. Tijekom stoljeća pojavila su se i druga vjerovanja koja su petak povezivala s različitim nesrećama i biblijskim događajima.
Zanimljivo je, međutim, da strah od petka 13. nije univerzalan. U Italiji se nesretnim smatra petak 17., dok se u Grčkoj posebno zazire od utorka 13.
To pokazuje koliko su takva vjerovanja povezana s kulturom i tradicijom, a ne sa stvarnim svojstvima određenog datuma. Strah je postao popularan tek relativno nedavno, iko su broj 13 i petak stoljećima imali negativnu simboliku, njihova kombinacija kao posebno nesretnog datuma široko se popularizirala tek u 19. i 20. stoljeću.
Jedan od važnih trenutaka bilo je objavljivanje romana Friday, the Thirteenth američkog književnika Thomasa Lawsona 1907. godine.
U romanu se radnja vrti oko burzovnog mešetara koji iskorištava praznovjerje povezano s petkom 13. kako bi izazvao paniku na tržištu. Kasnije je popularna kultura dodatno učvrstila zlokobnu reputaciju tog datuma. Posebno velik utjecaj imao je horor-film Petak 13. iz 1980. godine, koji je prerastao u poznatu filmsku franšizu povezanu s likom Jasona Voorheesa.
Zahvaljujući filmovima, knjigama i televiziji, petak 13. postao je jedan od najprepoznatljivijih simbola straha i nesreće.
Događa li se na petak 13. više nesreća?
Unatoč raširenom praznovjerju, znanstveni dokazi ne potvrđuju da je petak 13. opasniji od drugih dana. Jedno istraživanje objavljeno 1993. godine u časopisu British Medical Journal sugeriralo je mogućnost povećanog rizika od hospitalizacije nakon prometnih nesreća.
Autori su, međutim, upozorili da je broj zabilježenih slučajeva bio premalen za pouzdane zaključke. Kasnije istraživanje, koje je obuhvatilo sedam godina podataka o prijamima u hitne službe, nije pronašlo uvjerljive dokaze da petak 13. donosi opći porast nesreća ili ozljeda.
Od trinaest promatranih kategorija zdravstvenih problema, samo je jedna vrsta ozljeda bila češća na taj datum, što nije dovoljno za zaključak da je petak 13. općenito opasan.
Trebamo li se danas nečega bojati?
Iako je petak 13. u mnogim kulturama zadržao reputaciju nesretnog dana, nema znanstvenog razloga vjerovati da sam datum povećava mogućnost loših događaja. Strah od njega prije svega je rezultat stoljetnih priča, religijskih tumačenja i utjecaja popularne kulture.
Zato, ako danas planirate putovanje, važan razgovor ili neku novu odluku, nema razloga da je odgađate samo zbog datuma na kalendaru, piše ABC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....