"Nije uobičajeno da je krajem kolovoza u Hrvatskoj ovako vruće. To su novi trendovi. Ovo će biti jedna od dvije najtoplije godine otkad postoje sustavna mjerenja, a to je više od 150 godina, gotovo 200. Prve projekcije još od proljeća pokazale su da idemo prema najtoplijem ljetu ikada, a ne vidi se kraj ovom općem zatopljenju. Dva su razloga – kontinuirani porast plinova staklenika zbog korištenja fosilnih goriva i prirodna klimatska varijacija, tzv. El Niño, koji u prosjeku zagrijava zemaljsku kuglu", kaže u "Briefingu" Jutarnjeg lista meteorolog, klimatolog i atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono, umirovljeni profesor dinamičke meteorologije na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
"Lakše je izdržati dva dana na 40 stupnjeva nego pet tjedana s 38 stupnjeva. I u rujnu i u sljedećim mjesecima, sve do veljače, u Hrvatskoj se, i barem u polovini Europe, očekuju iznadprosječne temperature, a prosjek je razdoblje od 1993. do 2016. godine. Bit će kratkih hladnih valova. Bit će između dva i četiri stupnja više od prosjeka", otkriva Grisogono i potvrđuje da više nije neobično da je za Božić u Zagrebu temperatura 15 ili 17 stupnjeva.
Još uvijek visok rizik od požara
"Nažalost, još uvijek je visok rizik od požara. Tlo je toliko suho, ima toliko gorivog materijala, a nismo još razvili tehnike pretpriprema zaštite od velikih požara, koje bi podrazumijevale prskanje područja različitim sredstvima, a da ne spominjem krčenje šuma i šikara. Opasnost rizika od suša i požara konstantno raste i Mediteran je jedno od najugroženijih područja na zemaljskoj kugli. To je zatvoreno more s dva mala izlaza, Sahara se širi, mijenja se opća cirkulacija atmosfere i oceana", ističe Grisogono.
"Topli tropski i suptropski zrak pomiče se prema Antarktici na južnoj hemisferi i Arktiku na našoj sjevernoj. Prije 10.000 godina Sahara nije postojala i ona je sve veća i veća. Većina viška topline, 90 posto, završava u oceanima i morima, tri do pet posto troši se na otapanje ledenjaka, što je dovelo do katastrofe u Nepalu, a atmosfera uzima svega jedan do dva posto", objašnjava Grisogono.
"Cirkulacija u Jadranskom moru je oslabjela i topliji, gornji dio Jadrana sve se više proširuje i produbljuje. Sve je manje standardnih bura, koje bi rashladile more. Čovječanstvo nikada nije bilo izloženo ovakvim izazovima. Ovo je jače od svih svjetskih ratova do sada", tvrdi Grisogono. Dodaje da se otapanjem ledenjaka smanjuje odbijanje kratkovalnog Sunčeva zračenja, pa tlo sve više upija zračenje i postaje rahlo, a manji je dotok svježe vode u rijeke i jezera te padaju vodostaji. Smatra da zbog toga trebamo saditi nove, otpornije vrste.
"Mi u Hrvatskoj previše kimamo Bruxellesu"
"Uvjereni smo 99 posto da je globalno zatopljenje ljudskog podrijetla. Ne možemo zaustaviti globalno zatopljenje, ali ga možemo usporiti, rasporediti i brzo se prilagođavati. Preživljavaju oni koji se najbrže prilagode. Iz godine u godinu ispušta se sve više plinova staklenika. Tome značajno pridonose i ratovi. Političari, pogotovo glavni igrači, ne čine dovoljno. Proizvodi se najlošiji mazut za najveće tankere. Arktik je prohodan za brodove skoro cijelu godinu. Nedovoljno činimo i progresivno idemo prema sve lošijem scenariju za kraj ovoga i iduće stoljeće", upozorava Grisogono.
"Mi u Hrvatskoj previše kimamo Bruxellesu, koji naređuje što mu paše, a mi nedovoljno mislimo o svojoj zemlji. Moramo na prava mjesta postaviti kompetentne ljude, koji neće pokleknuti pred kratkoročnim financijskim izazovima. Ne može, na primjer, pravnik voditi hrvatski agronomski sustav. Različite zelene organizacije nisu dovoljno kompetentne jer u njima često rade tzv. aktivisti, koji nisu proveli dovoljno radnog vijeka na terenima, u laboratorijima ili tvornicama, nego su od početka karijere političari i politikanti kojima se sviđa zeleno. I meni se sviđa zeleno iako sam daltonist, paše mi biti u parku ili u šumi. Na tim mjestima trebaju raditi obrazovani, stručni ljudi s dovoljno etike i morala. Potrebna nam je nova moralna paradigma", poručuje Grisogono.
Tvrdi da će kod nas hladne i snježne zime biti više iznimka nego pravilo.
"Zima će nam nedostajati"
"U Hrvatskoj ćemo, umjesto ljeta, imati superljeto, predivno proljeće i vjerojatno jesen, a zima će nam nedostajati. Imat ćemo dva do tri prodora hladnoga zraka, past će ponegdje i metar snijega, ali ga za tjedan dana više neće biti. Kad sam ja bio dijete, snijega je na tlu bilo tri do četiri mjeseca. Hrvatska može jako dobro zaraditi na produljenju turističke sezone", predviđa Grisogono.
"Drveće i zelenilo je dobro zbog fotosinteze i proizvodnje kisika, ali treba znati gdje i što posaditi. Ako se pregusto posadi, neće biti protočnosti zraka u urbanim sredinama", kaže Grisogono. "Ako se nastavimo ovako ponašati, možemo otići kvragu", poručuje.
"Norme se sporo mijenjaju jer je to jako skupo. Guramo da se ti standardi promijene", kaže Grisogono u "Briefingu" Jutarnjeg lista.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....