Za milijune ljudi diljem svijeta, jutarnji ritual je sasvim jasan: prvi korak nakon ustajanja iz kreveta vodi izravno do aparata za kavu ili čajnika.
Oslanjamo se na tu poznatu dozu kofeina, uvjereni da će nam dati tu ključnu prednost – ne samo u lakšem buđenju, već posebno u boljoj koncentraciji, bržem razmišljanju i učinkovitijem rješavanju zahtjevnih radnih zadataka. Ali što o tome zapravo kaže moderna znanost? Najnovija istraživanja donose nalaze koji bi mogli iznenaditi mnoge strastvene ljubitelje kave.
Glavni zaključci su: da nema učinka na složeno razmišljanje: Kod dobro odmornih osoba kofein nije pokazao mjerljive koristi na složenije kognitivne zadatke ili brzinu reakcije.
Moć dobrog noćnog sna: Učinci kofeina uglavnom su poništeni jer su istraživači strogo kontrolirali san i biološki ritam sudionika.
Što kofein zapravo radi: Kofein nam ne daje "supermoći", već pomaže u prevladavanju učinaka nesanice ili ublažavanju simptoma odvikavanja.
Fizičke performanse ostaju: Iako kava ne poboljšava složeno razmišljanje, i dalje može pozitivno utjecati na određene aspekte fizičke snage.
Ritual ili okrjepa
Razgovori uz kavu ili jutarnji rituali s kavom već su duboko ukorijenjeni u našim životima. Zato ni ne shvaćamo ima li kava doista okrepljujući učinak ili je samo dio rituala bez kojeg ne možemo. Međutim, nedavna znanstvena studija objavljena u poznatom stručnom časopisu Nutrients stavlja ta uvjerenja i navike u potpuno novo svjetlo.
Tim istraživača, predvođen Joãoom Agulharijem, stručnjakom za sportske znanosti sa Sveučilišta u Liverpoolu, detaljnije je proučio utjecaj kofeina. Kako kofein utječe na naše više kognitivne funkcije. Kognitivne funkcije su složeni mentalni procesi koji se odvijaju iza kulisa naših svakodnevnih zadataka - od planiranja, donošenja raznih odluka, prosuđivanja i rješavanja problema.
U studiji su sudjelovali mladi,R atletski muškarci u dobi između 18 i 30 godina. Svi su imali jednu zajedničku stvar: konzumirali su vrlo niske količine kofeina u svakodnevnom životu (manje od 150 mg dnevno). To je znanstvenicima omogućilo da spriječe da na rezultate utječu simptomi odvikavanja koje doživljavaju redoviti konzumenti kave.
Sudionici su bili podijeljeni u tri skupine: Prva skupina primila je 300 mg kofeina sat vremena prije testa (što je ekvivalentno otprilike dvije do tri jake kave). Druga skupina primila je placebo.Treća skupina nije primila ništa.
Prije samog testa, svi sudionici morali su strogo standardizirati svoj ritam spavanja. Išli su spavati u isto vrijeme (između 22:00 i 23:30) i ustajali su u točno određeno vrijeme (između 6:00 i 7:30). To je istraživačima omogućilo da potpuno eliminiraju utjecaj umora i tzv. cirkadijalnog ritma.
Rezultat nakon provođenja niza testova za pamćenje, učenje, brzinu donošenja odluka i reaktivnu agilnost? Skupina koja je konzumirala 300 mg kofeina nije postigla ništa bolje rezultate od onih koji su dobili placebo ili ništa.
Nalaz istraživača ne znači da je kava potpuna prevara. To znači nešto drugo: kofein djeluje prvenstveno kao "spas", a ne kao "ubrzivač".
"U određenim okolnostima, kofein može prvenstveno nadoknaditi nedostatak sna ili ublažiti simptome odvikavanja, a ne poboljšati performanse iznad razine dobro odmorne osobe", objašnjava Agulhari. Ako ste bili budni cijelu noć ili ste loše spavali, kava će vam sigurno pomoći da se vratite na uobičajenu razinu budnosti. Međutim, ako ste već po prirodi dobro odmorni dodatna šalica kave neće vam dati nikakvu posebnu prednost u zahtjevnom intelektualnom radu.
Receptori za adenozin
Zašto je kontrola sna bila toliko ključna? Odgovor leži u biologiji našeg mozga. Kofein djeluje u mozgu tako što se veže na receptore za adenozin – kemikaliju koja se postupno nakuplja u našem tijelu dok smo budni, stvarajući osjećaj pospanosti. Kada spavamo, adenozin se razgrađuje.
Kod osoba koje imaju redoviti raspored spavanja i potpuno su odmorne ujutro, razina adenozina je izuzetno niska. U takvom stanju kofein jednostavno nema što "blokirati". Nasuprot tome, kod ljudi koji premalo spavaju, visoke razine adenozina uzrokuju tešku pospanost – i tu kofein čini najveću razliku, privremeno sprječavajući mozak da otkrije umor.
Apsolutno ne! Autori studije naglašavaju da je kava i dalje izuzetno složeno piće s mnogim pozitivnim svojstvima. Isti istraživači su u paralelnoj studiji otkrili da kofein, unatoč odsutnosti učinka na mentalne testove, ipak primjetno povećava čistu fizičku snagu i eksplozivnost mišića.
Zaključak istraživanja je stoga jednostavan: najbolji "lijek" za oštar um, brze odluke i dobro pamćenje ostaje kvalitetan i redovito doziran noćni odmor. Kava ostaje izvrstan, mirisan i ugodan saveznik koji nas spašava kada nam neočekivano ponestane prirodnog sna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....