Ponukad slučajevima kobnih uboda otrovnih opnokrilaca sa smrtnim ishodima zbog alergijske reakcije, Nediljko Landeka, voditelj odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju službe za epidemiologiju zavoda za javno zdravstvo istarske županije, daje vrijedne savjete. Landeka govori kada dolazi do pojave otrovnih opnokrilaca kao što su ose, stršljeni, bumbari, ali i pčele, zatim koja mjesta u blizini čovjeka zauzimaju te kako se uništavaju njihova gnijezda, piše Dom i dizajn.
JEDINKE
- Kod osa i stršljena samo oplođene ženke, matice, prežive zimu na nekom toplom mjestu kao što su panj, suhozid ili ukopana u zemlju, i na proljeće osniva novu zajednicu. Ispočetka to bude mali broj jedinki, pa se gotovo i ne primjećuju, dok od srpnja do listopada u sve brojnijoj zajednici postoji i veliki broj gladnih ličinki, ose i stršljeni postaju agresivniji, nasrtljiviji, ulijeću u stanove, traže meso ili ribu kod roštilja, dolaze na zrelo voće i javljaju se problemi zbog bliskog kontakta i mogućih uboda - kaže Landeka.
Dodaje kako njemačka osa i europski ljuti stršljen često grade gnijezda u neposrednoj blizini čovjeka, bilo da se radi o većim gradovima, manjim naseljima ili seoskim sredinama. Gnijezda mogu biti pod zemljom u vrtovima, šupljim deblima, vrtnim kućicama za alat, kućicama za ptice, rupama u zidovima, ventilacijskim otvorima, kutijama za rolete, balkonskim ormarima, u lamperiji i potkrovljima.
- Da bi mjere dezinsekcije uspješno proveli najprije moramo otkriti gdje se nalazi gnijezdo, a potom slijedi tretman insekticidom i, na kraju, potpuno uklanjanje gnijezda - kaže.
Naime, prvi korak je točno lociranje gnijezda. Ako se nalazi na javnoj površini, nadležnost je na gradskim službama, dok se za uklanjanje osa i stršljenova na privatnim objektima i površinama treba obratiti lokalnom zavodu za javno zdravstvo ili direktno nekoj ovlaštenoj tvrtki za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, koje izlaze na teren i uništavaju gnijezdo tretmanom insekticidom namijenjenim za suzbijanje osa i stršljena te naknadnim mehaničkim uništavanjem. Na internetskim stranicama Hrvatske udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - HUDDD, može se pronaći popis ovlaštenih tvrtki, koje posjeduju ovlaštenje Ministarstva zdravstva za provedbu različitih oblika dezinsekcija, a time i suzbijanje osa i stršljena. Budući da je riječ o privatnim tvrtkama, slobodno se formira cijena usluge. Ona varira i od težine zahvata. U razgovoru s par ovlaštenih tvrtki u Zagrebu, kojima smo prepričali situaciju četveročlane obitelji s početka teksta, doznali smo da cijena usluge za uklanjanje osinjaka može biti i do 1000 kuna. Cijena za uklanjanje gnijezda stršljena penje se, pak, i do 1500 kuna.
Najveći broj intervencija, kaže Landeka, bilježi se od polovice kolovoza do kraja rujna, a na području Istre zadnjih godina nema većih odstupanja.
ZAHVAT
- U navedenom periodu djelatnici Zavoda, ali i ostalih ovlaštenih tvrtki, mogu imati i do 10 intervencija tjedno - kaže.
No, to nije konačni broj jer se dio ljudi odluči na samostalno uništavanje gnijezda osa i stršljena. U slobodnoj prodaji postoje insekticidna punjenja u obliku spreja, čija je cijena već od 30-ak kuna, a namijenjena su upravo suzbijanju osa i stršljena. Iako takvo punjenje može dobaciti i nekoliko metara čime se rizik od napada bitno smanjuje, važno je napomenuti korištenje primjerene zaštite.
Promjer osinjaka je 10-30 cm, a stršljenovih gnijezda 35-60 cm. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, i to od sažvakanog drva, od kojeg načine materijal sličan papiru. U zajednici živi i do 5000 jedinki
- Svatko tko se upušta u takav zahvat mora koristiti pčelarsku jaknu ili kombinezon i rukavice kako bi bio maksimalno zaštićen. U medijima možemo vidjeti kako se gnijezda spaljuju plamenicima tzv. brenerima pa je potrebno naglasiti da to nije dobar način, gnijezdo zbog velikog broja ličinki teško gori, zbog približavanja gnijezdu riskiramo veći broj napada, a postoji rizik da prouzročimo požar, što se prije nekoliko godina i dogodilo u jednoj stambenoj zgradi u Zagrebu. Olako shvaćanje problema i posezanje za različitim priručnim sredstvima, kao što su benzin, WD 40 i slično, i približavanje gnijezdu bez zaštitne opreme može pokrenuti jedinke koje štite gnijezdo. Nakon više uboda, posebno u predjelu glave i vrata, ovisno o preosjetljivosti same osobe, razvija se alergijska reakcija - ističe Landeka.
RAVNOTEŽA
Ipak, HUDDD apelira na građane da ne diraju sami gnijezda jer su ubodi ovih kukaca bolni, a za alergičare mogu biti i smrtonosni! Stručne tvrtke najbolje će procijeniti na koji način ukloniti gnijezdo, a ponekad su i same intervencije komplicirane zbog lokacije gnijezda. Primjerice, ako je gnijezdo u dimnjaku kojemu je teško prići, ponekad je potrebna i pomoć vatrogasaca.
Ako je mjesto gniježđenja osa i stršljena nepoznato, preporučuje se postavljanje klopki s mamcima - plastične boce u koje treba staviti meso, ribu, pivo ili jabučni ocat, odnosno hranu koja odbija pčele jer nisu mesožderke, a stršljenima i osama su atraktivne.
Ako se, pak, gnijezdo nalazi u prirodi, uništavanje se ne provodi jer su ose i stršljeni jako bitni u očuvanju prirodne ravnoteže, pa su tako stršljeni u nekim europskih zemljama i na popisu zaštićenih vrsta.
- Zbog toga su bitne mjere opreza ako boravimo u prirodi kako se ne bismo previše približili gnijezdu i isprovocirali napad - zaključuje Landeka.
TIJEKOM ZIME
Preventivni građevinski zahvati
HUDDD, između ostalog, preporučuje građanima da ne nose odjeću jarkih boja i preširoku odjeću u koju se kukci mogu zavući i postati agresivniji, ne nanose intenzivne mirise na kožu, pokrivaju voćne sokove i slatke namirnice na otvorenom, zatvaraju posude za smeće, ne hodaju bosonogi po travi jer neki od ovih kukaca rado borave u djetelini, postavljaju zaštitne mreže na
privatne objekte...
PREPORUKE ZA IZBJEGAVANJE
Ako se primijeti da se ose i stršljeni rado naseljavaju u neke dijelove kuće, kao što su tavani, strehe, dimnjaci i vrtne kućice, dobro je tijekom zime napraviti sitne građevinske zahvate kako bi maticu, koja na proljeće traži mjesto na kojem bi podigla zajednicu, spriječili da upravo to mjesto prepozna kao pogodno.
- To mogu biti zahvati zatvaranja različitih otvora i rupica u zidovima, ispod crijepa ili postavljanje zaštitne mreže na dimnjak i prozore. Ako imamo problem da se svake godine ipak pojavljuje veliki broj novoizgrađenih gnijezda, možemo pokušati s ranim postavljanjem klopki s mamcima u travnju i svibnju kada se može uloviti matica koja započinje gradnju gnijezda - kaže Landeka.