Gotovo pet mjeseci nakon smrti princeze Désirée, starije sestre švedskog kralja Carla XVI. Gustafa, saznalo se što piše u njezinoj oporuci. Dokument koji je ovih dana objavljen otkriva ne samo vrijednost njezina bogatstva, već i način na koji ga je odlučila raspodijeliti među svojom djecom. Odluka je izazvala veliku pozornost švedskih medija jer je princezin sin ostao bez dijela nasljedstva koje će pripasti njegovim sestrama.
Princeza Désirée preminula je 21. siječnja 2026. godine u 87. godini života, ostavivši iza sebe bogatstvo procijenjeno na 126 milijuna švedskih kruna, odnosno oko 11,6 milijuna eura. Prema informacijama koje su objavili švedski mediji na temelju službenih dokumenata iz ostavinske rasprave, glavne nasljednice njezine imovine bit će dvije kćeri - Christina Louise De Geer i Hélène Silfverschiöld.
Nasljedstvo uključuje značajnu novčanu imovinu, vrijednosne papire te nekretnine, među kojima se posebno ističe luksuzni stan u popularnom ljetovalištu Santa Ponça na Mallorci. Ta nekretnina procijenjena je na oko 6,5 milijuna švedskih kruna, odnosno približno 596 tisuća eura.
No to nije jedina vrijedna imovina koju je princeza ostavila iza sebe. U ostavinskoj masi nalazi se i kolekcija ekskluzivnog nakita, procijenjena na gotovo milijun eura. Riječ je o vrijednim obiteljskim dragocjenostima koje imaju ne samo financijsku nego i veliku sentimentalnu vrijednost, budući da predstavljaju dio povijesti jedne od najpoznatijih europskih kraljevskih obitelji.
Iako bi mnogi očekivali da će bogatstvo biti podijeljeno ravnopravno među troje djece, princeza Désirée odlučila je drukčije. U oporuci je jasno navela da njezin sin Carl Silfverschiöld neće sudjelovati u raspodjeli ovog dijela imovine. Međutim, princeza je u dokumentu detaljno objasnila razloge svoje odluke.
U oporuci je zapisala da je svjesno stavila sina u nepovoljniji položaj kada je riječ o njezinoj ostavini, ali da je on već ranije bio "bogato obeštećen" kroz nasljedstvo koje mu je ostavio otac, barun Niclas Silfverschiöld. Time je željela postići ravnotežu među djecom i osigurati da ukupna raspodjela obiteljskog bogatstva bude pravednija.
Takvo obrazloženje nije došlo bez razloga. Nakon smrti oca 2017. godine Carl Silfverschiöld naslijedio je znatnu privatnu imovinu, procijenjenu na oko 2,4 milijuna eura. Osim toga, preuzeo je upravljanje dvama povijesnim imanjima - Koberg i Gåsevadsholm - koja se ubrajaju među najvrjednije privatne posjede u Švedskoj.
Ta golema imanja prostiru se na približno 20.000 hektara zemljišta, a njihova ukupna vrijednost procjenjuje se na čak 500 milijuna švedskih kruna, odnosno oko 46 milijuna eura. Upravo zbog toga princeza je smatrala da njezin sin već raspolaže značajnim bogatstvom koje daleko nadmašuje vrijednost njezine osobne ostavine.
Prema riječima upravitelja imanja Carla-Fredrika Herslowa, unutar obitelji već godinama postoji razumijevanje i dogovor o načinu na koji će se raspodijeliti obiteljska imovina. Stoga se princezina odluka ne smatra iznenađenjem među članovima obitelji, iako je izazvala veliko zanimanje javnosti.
Objava oporuke ponovno je otvorila raspravu o načinu na koji europske aristokratske i kraljevske obitelji upravljaju nasljedstvom. Dok se u nekim slučajevima bogatstvo dijeli podjednako među nasljednicima, u drugim se obiteljima vodi računa o prethodnim nasljedstvima, povijesnim posjedima i dugoročnom očuvanju obiteljske imovine.
U slučaju princeze Désirée, čini se da je posljednja volja bila usmjerena upravo prema tom cilju - održavanju ravnoteže među djecom i očuvanju obiteljskog nasljeđa koje se gradilo generacijama. Njezina oporuka tako nije samo dokument o raspodjeli bogatstva, već i svojevrsna poruka o važnosti odgovornog upravljanja obiteljskom imovinom i tradicijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....