Na krovu svijeta događa se nešto što zvuči gotovo nevjerojatno. Dok se pogled s Mount Everesta i dalje smatra jednim od najveličanstvenijih prizora na planetu, ispod nogu tisuća ljudi koji svake godine dolaze u Nepal odvija se mnogo manje glamurozna priča. Led se povlači, snijeg nestaje, a jedan od neočekivanih problema nalazi se ondje gdje ga gotovo nitko ne bi tražio – u ljudskom urinu.
U baznom kampu Everesta svakoga se dana proizvede više tisuća litara mokraće. Velik dio završava izravno na ledenjaku Khumbu, a znanstvenici sada upozoravaju da taj naizgled bezazleni ljudski otpad ima mjerljiv utjecaj na topljenje snijega i leda.
Tisuće litara mokraće završavaju na ledenjaku
Prema istraživanju o kojem je izvijestio The New York Times, u baznom kampu tijekom sezone dnevno nastane više od 6000 litara urina. Ondje borave penjači, planinari, vodiči, nosači i brojni drugi radnici koji sudjeluju u organizaciji ekspedicija.
Problem je u tome što se otpadna voda i urin ne zbrinjavaju na isti način kao kruti otpad. Dok postoje sustavi kojima se prikuplja izmet i potom odvozi iz planine, za mokraću takva infrastruktura uglavnom nije dostupna. Zbog toga ona završava na ledenoj površini i u snijegu.
A riječ je o području koje je već pod snažnim pritiskom klimatskih promjena.
Bazni kamp više nije samo nekoliko šatora
Današnji bazni kamp Everesta teško je usporediti s izoliranim planinskim logorima iz prošlosti. Tijekom glavne sezone ondje se razvija gotovo malo privremeno naselje.
Penjačima su dostupni kafići, internet, tuševi, grijanje i različiti oblici ugostiteljske ponude. Sve to znači i golemu potrošnju energije.
Samo tijekom 2023. godine za potrebe kampova korištene su stotine boca ukapljenog naftnog plina, tisuće litara kerozina i više tisuća litara benzina. Prema istraživanju, energija potrošena za kuhanje, grijanje i druge potrebe povezana je s topljenjem između 2,5 i 3 milijuna kilograma snijega i leda tijekom proljetne sezone.
U toj ogromnoj brojci ljudski urin sudjeluje s procijenjenih 154 tone, odnosno otprilike pet do šest posto.
Klimatske promjene ipak su glavni krivac
Iako podatak o urinu zvuči nevjerojatno, znanstvenici ne tvrde da su turisti glavni razlog zbog kojeg nestaje led na Mount Everestu.
Daleko najveći problem predstavljaju klimatske promjene. Podaci pokazuju da se ledenjaci na području Everesta posljednjih desetljeća ubrzano prorjeđuju. Od 2009. godine stopa gubitka leda gotovo se udvostručila.
Posebno zabrinjava činjenica da se temperature u području baznog kampa povećavaju brže nego na višim, snijegom prekrivenim dijelovima ledenjaka. Istraživači su pritom promatrali učinak ljudskih aktivnosti, ali u izračune nisu uključivali dodatnu toplinu koju stvaraju, primjerice, helikopteri, ljudi i životinje.
Zato je ljudska aktivnost tek dio mnogo veće priče o zagrijavanju Himalaje.
Nestanak leda mogao bi ugroziti i ljude u dolinama
Posljedice povlačenja ledenjaka ne završavaju na samom Everestu. Kako se led topi, mijenja se i stanje ledenjačkih jezera koja se stvaraju od otopljene vode.
Ako se takva jezera napune iznad kritične razine ili se prirodne ledene i kamene barijere uruše, ogromne količine vode mogu se iznenada pokrenuti niz strme himalajske doline. U takvom scenariju voda, blato, kamenje i komadi leda mogu nezaustavljivo krenuti prema naseljima i infrastrukturi.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju na potrebu stalnog praćenja rizičnih područja, izrade karata opasnosti i sustava ranog upozoravanja. Za stanovnike dolina nekoliko minuta upozorenja može značiti razliku između života i smrti.
Razmišlja se i o preseljenju baznog kampa
Sve veći pritisak na okoliš otvara i pitanje budućnosti samog baznog kampa. Jedno od mogućih rješenja jest njegovo premještanje na stabilnije tlo, čime bi se smanjio neposredni utjecaj turizma na ledenjak Khumbu.
No problem je mnogo veći od jednog kampa i 6000 litara urina dnevno.
Mount Everest postao je simbol klimatskih promjena koje se više ne mogu promatrati samo kroz statistike i znanstvene grafikone. Led koji se povlači, jezera koja rastu i sve topliji planinski predjeli pokazuju da se promjene događaju upravo ondje gdje se nekada činilo da će vječni snijeg i led ostati netaknuti.
A priča o mokrenju turista možda je samo neobičan, gotovo bizaran detalj mnogo ozbiljnijeg problema – koliko dugo će najviši dijelovi Himalaje još moći podnijeti sve veći pritisak čovjeka i sve topliji planet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....