Mislite da se hranite zdravo? Stručnjakinja upozorava da ova raširena navika može postati opasna: ‘Otišlo je predaleko‘

Zdrava prehrana jedan je od ključnih načina očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja. Brojna istraživanja pokazuju da može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i određenih vrsta raka, a povezuje se i s manjim rizikom od depresije i drugih mentalnih poteškoća. No kod nekih ljudi nastojanje da jedu što zdravije može prerasti u opsesiju, a društvene mreže dodatno potiču takvo ponašanje.

Što je zapravo "čista prehrana"? Pojam "clean eating" ili "čista prehrana" odnosi se na način prehrane koji je snažno usmjeren na ono što se smatra "ispravnom" i "zdravom" hranom. Takav pristup često uključuje stroga pravila prehrane i izbjegavanje namirnica koje se smatraju nezdravima ili "nečistima".

Trend je posljednjih godina postao iznimno popularan na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka, gdje brojni influenceri promoviraju izbjegavanje procesirane hrane i konzumaciju isključivo "čistih" namirnica.

Problem je u tome što takve savjete najčešće ne dijele zdravstveni stručnjaci, pa granica između uravnotežene prehrane i pretjerano restriktivnih prehrambenih navika postaje sve nejasnija.

Kako tvrdi Gemma Sharp, profesorica koja se bavi poremećajima prehrane i tjelesne težine na Sveučilištu u Adelaideu, sama ideja zdrave prehrane nije štetna, no problem nastaje kada prehrambene navike postanu vezane uz stroga pravila i osobnu vrijednost pojedinca.

Tada osoba može osjećati tjeskobu, krivnju ili nelagodu ako pojede nešto što smatra "nezdravim".

/Shutterstock

Poremećeni obrasci hranjenja obuhvaćaju problematična ponašanja koja ne zadovoljavaju kriterije za dijagnozu poremećaja prehrane, ali ipak mogu ozbiljno narušiti fizičko i psihičko zdravlje. To uključuje preskakanje obroka, kronične dijete, prejedanje, kompulzivno vježbanje, nezadovoljstvo vlastitim izgledom i pretjeranu zaokupljenost hranom.

Poremećaji prehrane, s druge strane, ozbiljne su psihičke bolesti koje trajno utječu na odnos prema hrani, tjelesnoj težini i vlastitom tijelu. Među njima su anoreksija, bulimija, poremećaj prejedanja i izbjegavajući restriktivni poremećaj unosa hrane.

Ortoreksija i opsjednutost zdravom hranom

Iako ortoreksija nervoza nije službeno priznata kao poremećaj prehrane, često se povezuje upravo s pokretom "čiste prehrane". Osobe s ortoreksijom razvijaju vrlo stroga pravila o tome što smiju, a što ne smiju jesti. Kršenje tih pravila može negativno utjecati na njihovo fizičko zdravlje, društvene odnose i kvalitetu života.

Istraživanja pokazuju da na razvoj takvih problema mogu utjecati brojni čimbenici, uključujući genetiku, česte dijete, perfekcionizam, anksioznost, nezadovoljstvo vlastitim izgledom, društveni pritisak, obiteljska iskustva te izloženost sadržajima koji naglašavaju fizički izgled.

Znakovi da je "čista prehrana" otišla predaleko su da osoba uvodi sve stroža pravila o hrani, namirnice dijeli na "dobre" i "loše", osjeća krivnju ili tjeskobu nakon konzumacije određene hrane, izbjegava druženja i događanja na kojima se poslužuje hrana, provodi pretjerano mnogo vremena planirajući i istražujući prehranu i više ne uživa u jelu, već ga doživljava kao izvor stresa.

Kako pomoći bliskoj osobi?

Ako sumnjate da netko od vaših bližnjih razvija nezdrav odnos prema hrani, stručnjaci savjetuju da razgovor započnete u mirnom i privatnom okruženju.

Fokus treba biti na brizi za njihovo zdravlje i dobrobit, a ne na izgledu ili izboru hrane. Važno je slušati bez osuđivanja, izbjegavati rasprave o prehrambenim pravilima te potaknuti osobu da potraži pomoć zdravstvenog stručnjaka ako je potrebno.

Kako piše Gemma Sharp, a prenosi Science Alert, zdrava prehrana može biti važan dio zdravog života, ali kada postane opsesija i izvor stalne tjeskobe, vrijeme je za oprez.