Ljudi su se nakon pandemije promijenili i sve teže pristaju na povratak u urede, no cijena rada na daljinu mogla bi biti znatno veća nego što se na prvi pogled čini. Poslodavci navode i da su se i ulijenili, te dio zaposlenika ne može kvaliteno obavljati posao iz stana, kuće. Manji dio može. No, efikasnost nije ni tema teksta...
Rad od kuće, koji je tijekom pandemije postao nužnost, za mnoge je prerastao u trajni standard. Fleksibilnost, izbjegavanje gužvi i veća autonomija dugo su se smatrali glavnim prednostima takvog modela. Međutim, sve veći broj istraživanja pokazuje da dugotrajni rad na daljinu nosi ozbiljne posljedice – posebno za mentalno zdravlje zaposlenika.
A neki bi rekli i njihovih šefova, koji ne vide svoje radnike, teže im je upravljati radnim procesima, dogovarati zadatke i utvrditi koliko koji radnik zaista radi.
Jedno od najopsežnijih istraživanja na tu temu, objavljeno 2026. godine u prestižnom časopisu Science, analiziralo je podatke više od 580 tisuća radnika u Sjedinjenim Američkim Državama. Autori studije utvrdili su jasnu povezanost između rada od kuće i porasta osjećaja izolacije, psihičkog stresa te povećane potrebe za terapijom i lijekovima protiv depresije.
Zanimljivo je da je i sama istraživačica Emma Harrington, doktorandica s Harvarda, krenula u istraživanje potaknuta vlastitim iskustvom. U početku je bila iznimno produktivna radeći iz vlastitog stana, no ubrzo je osjetila negativne posljedice potpune socijalne izolacije. Dani bez ikakvog kontakta s drugim ljudima ostavili su snažan trag na njezino mentalno stanje.
Rezultati istraživanja pokazuju da radnici koji rade od kuće u prosjeku provedu dodatni sat dnevno u samoći. Taj naizgled mali pomak ima kumulativni učinak – povećava se razina psihološkog distresa, a raste i broj osoba koje traže stručnu pomoć. Posebno su pogođeni oni koji žive sami: kod njih je zabilježen čak 83-postotni porast vjerojatnosti da provedu cijeli dan bez ikakvog ljudskog kontakta.
Iako mnogi zaposlenici i dalje preferiraju rad na daljinu, stručnjaci upozoravaju da potpuna izolacija dugoročno može biti štetna. Nedostatak neformalnih razgovora, spontanih interakcija i osjećaja pripadnosti kolektivu stvara prazninu koju digitalna komunikacija ne može u potpunosti nadomjestiti.
Zbog toga sve više organizacija traži ravnotežu između fleksibilnosti i socijalne povezanosti. Hibridni modeli rada (3 dana ured i 2 dana kuća), češći timski susreti uživo i poticanje društvenih aktivnosti unutar kolektiva nameću se kao nužni koraci kako bi se ublažile negativne posljedice rada od kuće.
Iako se povratak u ured mnogima ne čini privlačnim, jasno je da potpuna izolacija nije održivo rješenje. Radna učinkovitost možda kratkoročno raste, ali bez stvarnog ljudskog kontakta dugoročno strada ono najvažnije – mentalno zdravlje.
No, povremeni rad od kuće može biti lijekovit, ali samo povremeni. Dakle, rješenje je u hibridnom modelu - većina dana u uredu, te pokoji dan od kuće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....