Plastika je postala neizostavan dio našeg života, ali njezina dugovječnost predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu. Prema najnovijim istraživanjima, godišnje se proizvede više od 380 milijuna tona plastike, od čega samo 9% završi u reciklaži. Dok nam svakodnevno koristi, činjenica da gotovo sva ikad proizvedena plastika još uvijek postoji na našem planetu trebala bi nas zabrinuti.
Vrijeme razgradnje različitih vrsta plastike
Plastična boca od PET materijala potrebuje čak 450 godina da se razgradi. To znači da će boca koju danas odbacimo postojati još stoljećima nakon nas. Jednostavne plastične vrećice, koje često dobijemo u trgovinama, trebaju oko 20 godina za razgradnju, iako neki izvori navode i duža razdoblja. Plastični pribor za jelo može se razgrađivati i do 200 godina, dok plastične slamke trebaju oko 200-500 godina za razgradnju.
Sintetička odjeća
Malo ljudi je svjesno da njihova omiljena odjeća također može biti izvor plastičnog zagađenja. Majice od poliestera i džemperi od akrila spadaju u kategoriju sintetičke plastike, što znači da im treba nekoliko stotina godina za razgradnju - slično kao i plastičnim bocama. Prema studiji objavljenoj u časopisu "Environmental Science & Technology", prosječno pranje sintetičke odjeće oslobađa oko 700.000 mikroplastičnih vlakana. Mnogi od vas ne gledaju etikete, pogledajte od čega se sastoje džemperi koje kupujete, većina je od akrila, sintetičkog materijala.
I kaputi su od plastike, hlače, majice, kape... Jednom kaputu koji u sebi ima akrila, poliestera, a kojeg ste recimo kupili n apopustu u Zare, treba i 200 - 300 godina da se raspadne. Dakle, ako taj kaput kupite danas on će se raspasti do 2225.godine!
Pošto je Zara jako popularna kod nas pregledali smo neke proizvode, primjerice većina pogledanih kaputa je od poliestera, neki su čak od 100 posto plastike! Međutim, navode da je dio plastike recikliran, dakle od stare plastike napravili su novi plastični kaput.
Jedan kaput ima ovaj sastav: 50% poliester, 44% vuna, 3% polyamide, 2% akril, 1% viskoza.
Zaključak je da je bolje birati prirodne materijale - pamuk, vuna, lan..., zdraviji su za vašu kožu, a i okoliš neće toliko patiti. I čitajte etikete!
Usporedba s drugim materijalima
Za razliku od plastike, prirodni materijali se razgrađuju znatno brže:
► Pamučna odjeća: 6 mjeseci
► Vuneni proizvodi: 12 mjeseci
► Papir: 2-6 tjedana
► Kartonska ambalaža: 3 mjeseca
► Staklena boca: 1 milijun godina
► Aluminijska limenka: 200-500 godina
► Drveni proizvodi: 3-10 godina
Mikroplastika kao dodatni problem
Važno je napomenuti da se plastika nikada ne razgradi u potpunosti, već se samo raspada na sve manje čestice - mikroplastiku. Prema podacima WWF-a, ove sitne čestice pronađene su u najudaljenijim dijelovima oceana, pa čak i u ljudskom organizmu. Prosječna osoba unese oko 5 grama mikroplastike tjedno, što je jednako težini jedne kreditne kartice.
Utjecaj na morski svijet
Procjenjuje se da godišnje u oceane dospije više od 8 milijuna tona plastike. Do 2050. godine, prema predviđanjima stručnjaka, u oceanima bi moglo biti više plastike nego ribe. Već sada je dokumentirano više od 700 morskih vrsta koje su ugrožene plastičnim otpadom.
Što možemo učiniti?
Iako je problem plastičnog otpada ogroman, svaki pojedinac može doprinijeti njegovom smanjenju:
► Korištenjem višekratnih vrećica (jedna platnena vrećica može zamijeniti više od 700 plastičnih)
► Izbjegavanjem jednokratne plastike
► Pravilnim recikliranjem (može smanjiti količinu otpada za 30-40%)
► Odabirom prirodnih materijala kad god je to moguće
► Podržavanjem inicijativa za smanjenje plastičnog otpada
► Korištenjem višekratnih boca za vodu
► Kupovanjem proizvoda u rinfuzi
► Educiranjem drugih o važnosti smanjenja plastičnog otpada
Inovativna rješenja
Znanstvenici diljem svijeta rade na razvoju biorazgradivih alternativa plastici. Neki od obećavajućih materijala uključuju:
► PHA (polihidroksialkanoati) - potpuno biorazgradiva plastika
► Materijali na bazi gljiva
► Plastika na bazi algi
► Jestivi materijali za pakiranje
Činjenica da plastični predmeti koje danas koristimo mogu nadživjeti ne samo nas, već i nekoliko generacija nakon nas, trebala bi nas potaknuti na ozbiljno preispitivanje našeg odnosa prema ovom materijalu i načinu na koji ga koristimo. Svaka mala promjena u našem ponašanju može doprinijeti stvaranju održivije budućnosti za nadolazeće generacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....