NASA prati razvoj El Niña, prirodnog klimatskog fenomena koji zagrijava površinu Tihog oceana i utječe na vremenske prilike diljem svijeta i koji je, prema pisanju The Washington Posta Prema procjeni američke Nacionalne uprave za oceane i atmosfeA iz listopada, postoji 83 posto vjerojatnosti da će ovaj El Niño biti najjači od 1950. godine.
Satelitska mjerenja pokazuju da je temperatura mora u istočnom Pacifiku već oko 1,7 stupnjeva Celzija iznad dugoročnog prosjeka. Znanstvenici prate i promjene razine mora, koje su u nekim područjima porasle 30 do 40 centimetara, dok su oko Indonezije i sjeverne Australije niže od uobičajenih.
El Niño mijenja smjer i snagu pasata, utječući na raspored oborina i temperature. Zagrijavanje oceana smanjuje i podizanje hladne vode bogate hranjivim tvarima, što može smanjiti količinu fitoplanktona, ključnog za morski hranidbeni lanac.
NASA uz pomoć satelita prati te promjene kako bi znanstvenici bolje razumjeli razvoj fenomena i njegove moguće posljedice na globalnu klimu, objavila je NASA.
Oko 450.000 ljudi diljem svijeta moglo bi umrijeti do veljače zbog viših temperatura uzrokovanih rekordno snažnim fenomenom El Niño, upozoravaju klimatski znanstvenici. Procjena se temelji na broju smrtnih slučajeva koji su u prošlosti bili posljedica temperaturnih ekstrema diljem svijeta, piše to Michael Le Page za New Scientist.
„Nadamo se da će se na temelju ovih informacija moći djelovati i da će se odluke donositi tako da se resursi pravodobno stave na raspolaganje”, kaže Emily Grover-Kopec iz istraživačke organizacije Rhodium Group. To bi moglo uključivati raspoređivanje zdravstvenih djelatnika koji bi provjeravali stanje najugroženijih osoba, osiguravanje dovoljnih količina vode te nabavu ventilatora ili klima-uređaja.
Novi val smrtonosnih vrućina
Većina smrtnih slučajeva u sljedećih šest mjeseci dogodit će se na južnoj hemisferi jer će se dodatno zagrijavanje poklopiti s proljećem i ljetom. No očekuje se da će El Niño potrajati i tijekom proljeća na sjevernoj hemisferi, pa bi nakon veljače i ondje mogao uslijediti novi val smrtnih slučajeva.
„Vidjet ćemo neuobičajeno visoke stope smrtnosti kako se budu pomicale prema sjeveru”, kaže Grover-Kopec. „Nažalost, u potpunosti očekujem da će te brojke biti još veće.” Prema njezinim riječima, posebno bi teško mogle biti pogođene Indija i Pakistan.
Procjena od 450.000 smrtnih slučajeva, koju su izradili Grover-Kopec i njezin tim, objavljena je u izvješću Climate Impact Laba sa Sveučilišta u Chicagu. Temelji se na uočenoj povezanosti temperature i prekomjerne smrtnosti, odnosno broja umrlih iznad uobičajene razine.
Ta povezanost prikazuje se krivuljom u obliku slova U: broj smrtnih slučajeva raste i pri ekstremnoj hladnoći i pri ekstremnoj vrućini. Međutim, točan oblik krivulje razlikuje se od mjesta do mjesta, ovisno o tome koliko su stanovništvo i infrastruktura prilagođeni ekstremnim temperaturama te mogu li si ljudi priuštiti, primjerice, klimatizaciju.
Studija iz 2022. podijelila je svijet na 24.000 regija i za svaku procijenila tu povezanost, na temelju povijesnih podataka prikupljanih desetljećima ili ekstrapolacije podataka iz sličnih područja.
Grover-Kopec i njezini kolege sada su taj pristup povezali sa sezonskom prognozom Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) kako bi procijenili koliko bi dodatnih ljudi, u odnosu na uobičajene brojke, moglo umrijeti zbog vrućina povezanih s El Niñom.
Rezultati pokazuju da bi tijekom šestomjesečnog razdoblja obuhvaćenog prognozom, od rujna do veljače, zbog vrućina moglo biti 240.000 dodatnih smrtnih slučajeva. Kada se tome pribroje procijenjene smrti koje su se već dogodile od početka aktualnog El Niña u lipnju, ukupan broj doseže 450.000.
Afrika će biti najteže pogođena
Prema procjenama istraživačkog tima, Afrika će biti najteže pogođena. Samo u Nigeriji u sljedećih šest mjeseci moglo bi biti više od 30.000 dodatnih smrtnih slučajeva.
U istom razdoblju procjenjuje se da bi dodatno moglo umrijeti:19.000 ljudi u Indoneziji, 16.000 ljudi u Indiji i 13.000 ljudi u Brazilu.
U izvješću su ljudi podijeljeni u tri dobne skupine: djeca u dobi od četiri godine i mlađa, osobe u dobi od 65 godina i starije te svi ostali.
„Posljedice će se osjetiti u sve tri dobne skupine”, kaže Grover-Kopec. „Najosjetljivija je najstarija skupina, a zatim dojenčad.”
„Smatram da su ovi rezultati uvjerljivi”, kaže Christopher Callahan sa Sveučilišta Indiana u Bloomingtonu. „El Niño će donijeti vrlo visoke temperature u velik dio svijeta, a povezanost između vrućine i smrtnosti dosljedna je i pouzdana diljem svijeta.”
Callahan je nedavno sličnim pristupom procijenio da je lipanjski toplinski val u Europi odnio 20.000 života. U međuvremenu je objavljeno da je zbog vrućina tijekom duljeg razdoblja ljetnih mjeseci u Europi zabilježeno 35.000 dodatnih smrtnih slučajeva.
Callahan upozorava da procjena od 240.000 dodatnih smrti između rujna i veljače ovisi o točnosti vremenske prognoze. Prema Grover-Kopec, prognoza ECMWF-a nalazi se otprilike u sredini raspona ostalih prognoza, pa predstavlja umjerenu procjenu mogućeg razvoja događaja.
Ukupan broj žrtava mogao bi biti i veći
Izvješće obuhvaća samo smrtne slučajeve povezane s vrućinom, upozorava Callahan.
„El Niño utječe i na šumske požare u Indoneziji, zarazne bolesti u Južnoj Americi, poplave na zapadu Sjedinjenih Američkih Država i tako dalje. Stoga bi ukupan broj smrtnih slučajeva mogao biti i veći.”
„Najvažnija poruka nije sama apsolutna brojka, nego ono što još možemo učiniti kako bismo smanjili štetu koju je moguće spriječiti”, kaže Raquel Nunes sa Sveučilišta Warwick u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše New Scientist.
„Ovo izvješće prije svega treba shvatiti kao poziv na jačanje pravodobnog planiranja i upravljanja, pripravnosti te ciljanih mjera prilagodbe, osobito kada je riječ o rizičnim i ranjivim skupinama stanovništva.”
El Niño bi se mogao odraziti i na Europu, premda su njegove posljedice na europsku klimu manje izravne i teže predvidljive nego u nekim drugim dijelovima svijeta. Prema sezonskim prognozama europske klimatske službe Copernicus, za veći dio kontinenta postoji mogućnost temperatura viših od prosjeka, dok su izgledi za oborine neujednačeni. Stručnjaci upozoravaju da bi se posljedice mogle osjetiti i kroz poljoprivredu, dostupnost vode i cijene hrane. Ipak, još je prerano sa sigurnošću prognozirati kako će se fenomen odraziti na Hrvatsku i hoće li donijeti ekstremne vrućine ili veće količine oborina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....