Britanski Daily Mail sastavio je listu najboljih europskih otoka za odmor, a među mediteranskim velikanima i nešto manje poznatim destinacijama svoje je mjesto pronašao i jedan hrvatski otok – Mljet. Britanci ga predstavljaju kao izbor za putnike koji od ljetovanja žele nešto više od prepunih plaža i poznatih turističkih središta.
Na njihovoj listi našlo se ukupno 12 otoka i otočnih skupina: Sardinija u Italiji, Korzika u Francuskoj, São Miguel na portugalskim Azorima, norveški Lofoti, škotski Isle of Skye, talijanska Elba, grčki Syros, hrvatski Mljet, španjolska Menorca, Porto Santo u Portugalu, grčki Krf te njemački Heligoland.
Od Sardinije i Korzike do skrivenijih europskih bisera
Svaki od njih na listu je dospio zbog drukčijeg razloga. Sardiniju su istaknuli zbog gotovo karipskog spoja mora i plaža, spektakularnog krajolika i kvalitetne gastronomije, a posebno preporučuju arhipelag La Maddalena, Capo Testu te UNESCO-ov Su Nuraxi di Barumini.
Francuska Korzika nudi nešto dramatičniju kulisu. Srednjovjekovni Bonifacio, planinski vrhovi, zahtjevne pješačke staze i teško dostupna Plage de Saleccia čine je zanimljivom putnicima kojima samo sunčanje uz more nije dovoljno.
Na portugalskom São Miguelu, najvećem otoku Azora, glavnu riječ vodi priroda, vulkanska kraterska jezera, termalni izvori i intenzivno zeleni krajolik. Među iskustvima izdvajaju i promatranje kitova, planinarenje te čak kuhanje uz pomoć geotermalne energije.
Potpuno drukčije iskustvo pružaju norveški Lofoti, s dramatičnim planinama i kristalno čistim fjordovima. Ljeti ondje posjetitelji mogu doživjeti ponoćno sunce, a od rujna do travnja područje privlači one koji žele vidjeti polarnu svjetlost.
Na listi je i škotski Isle of Skye, poznat po surovom krajoliku i neobičnim prirodnim formacijama, među kojima Daily Mail posebno izdvaja Fairy Glen i legendarni Old Man of Storr.
Talijanska Elba možda živi u sjeni Sardinije i Sicilije, ali Britanci podsjećaju na njezinu bogatu povijest – ondje je 1814. prognan Napoleon Bonaparte. Uz povijesne znamenitosti, preporučuju i ribarsko mjesto Porto Azzurro, plaže i ronjenje.
Grčki Syros izdvojen je kao alternativa puno poznatijim Santoriniju i Mikonosu. Privlači kulturom, gastronomijom i manjim gužvama, a među mjestima koja vrijedi posjetiti navode Ermoupolis i srednjovjekovni Ano Syros.
Hrvatski Mljet posebno ih je osvojio
U takvom društvu našao se Mljet, koji Daily Mail predstavlja kao hrvatski "najzeleniji otok" i destinaciju kojoj bi bila šteta posvetiti tek nekoliko sati tijekom jednodnevnog izleta.
Britanci posebno naglašavaju njegovu mirniju stranu. Mljet je, pišu, udaljen otprilike sat vremena od Dubrovnika, a zelenilo i plaže pružaju znatno opušteniji ugođaj od poznatijih hrvatskih otočnih destinacija poput Hvara.
Naravno, među glavnim razlozima za dolazak izdvajaju Nacionalni park Mljet i njegova dva slana jezera. Njihova je preporuka da se samo za istraživanje Nacionalnog parka odvoji barem jedan dan.
Pozornost im je privukla i Saplunara, smještena uz mirnu uvalu s pješčanim obalama. Uz kupanje i prirodu, stranim gostima savjetuju da isprobaju i domaću gastronomiju, a posebno spominju tradicionalnu peku od janjetine, hobotnice ili teletine.
Na popisu i Menorca, Porto Santo, Krf...
Nakon Mljeta slijedi španjolska Menorca, čije su plaže jedan od glavnih aduta. Posebno se izdvaja Cala Galdanu te 2,5 kilometara dugu plažu Son Bou, a podsjeća i na to da je Menorca svrstana među povoljnije europske destinacije za obiteljski odmor.
Portugalski Porto Santo preporučuju onima koji žele pobjeći od gužvi. Otok se može pohvaliti s devet kilometara zlatnog pijeska, a osim plaža, nudi nekoliko zanimljivih pješačkih staza i gradić Vila Baleira.
Na listi nije mogao izostati ni Krf, jedan od klasika grčkog turizma. Britanci ističu njegov stari grad pod zaštitom UNESCO-a, venecijansku arhitekturu i Porto Timoni, neobičan poluotok okružen dvjema plažama.
Popis završava možda i najvećim iznenađenjem, njemačkim Heligolandom. Otok u Sjevernom moru poznat je po crvenim stijenama, prirodi i zabrani uobičajenih automobila, a zanimljiva je i njegova povijest – nekada je pripadao Britancima, prije nego što je 1890. predan Njemačkoj u sporazumu povezanom sa Zanzibarom.
Među svim tim poznatim i manje poznatim europskim destinacijama, Mljet je dobio priznanje upravo zbog onoga što ga već godinama čini posebnim: zelenila, očuvane prirode, mirnijih plaža i odmora bez atmosfere masovnog turizma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....