Mikroskopske čestice plastike sve intenzivnije onečišćuju poljoprivredna tla diljem svijeta, a stručnjaci upozoravaju da problem odavno više nije samo ekološki. Najnovija znanstvena analiza pokazuje da mikroplastika i kemikalije povezane s njom ulaze u prehrambeni lanac putem usjeva koje svakodnevno konzumiramo te na kraju završavaju u ljudskom organizmu.
Na rastuću prijetnju upozorio je dr. Joseph Boctor, stručnjak za okolišnu biotehnologiju sa Sveučilišta Murdoch u Australiji, koji je predvodio opsežnu analizu gotovo 200 znanstvenih radova. Cilj istraživanja bio je pratiti put plastike i njezinih kemijskih aditiva od poljoprivrednih površina do svježih namirnica poput salate, pšenice i mrkve, prenosi klik.
Rezultati pokazuju da se u Europi i Sjevernoj Americi svake godine u poljoprivredna tla unose stotine tisuća tona mikroplastike. Znanstvenici upozoravaju da tlo postupno postaje dugoročno odlagalište ovih iznimno postojanih onečišćivača.
„Tlo djeluje kao dugoročno skladište ovih tvrdokornih zagađivača“, navodi istraživački tim.
Kao ilustraciju su naveli Veliku Britaniju gdje se procjenjuje da se svake godine u tlo unese oko 22.500 tona mikroplastike samo putem gnojiva i drugih poljoprivrednih dodataka.
Posebnu zabrinutost izaziva široko rasprostranjena praksa o postavljanju plastičnih folija na površinu tla kako bi se suzbio rast korova, zadržala vlaga i održala stabilnija temperatura zemljišta.
Iako takva metoda poljoprivrednicima donosi veće prinose i učinkovitije korištenje vode, istraživači upozoravaju da upravo te folije predstavljaju jedan od glavnih izvora mikroplastike i nanoplastike u tlu.
Odlagalište mikroplastike
Prema podacima koje prenosi Science Alert, među značajne izvore mikroplastike ubrajaju se i kanalizacijski mulj, biosolidi te organska gnojiva.
Iako se takvi materijali često promoviraju kao održivija alternativa konvencionalnim gnojivima, stručnjaci upozoravaju da mogu sadržavati velike količine mikroskopskih plastičnih čestica. U tom slučaju njihova primjena može imati više negativnih nego pozitivnih posljedica.
Analiza je pokazala nekoliko načina na koje mikroplastika dospijeva u biljke.
Jedan od njih je endocitoza – proces tijekom kojeg biljne stanice kroz korijenje apsorbiraju čestice iz svoje okoline. Tako mikroplastika iz tla može prodrijeti u unutrašnjost biljke. Osim preko korijena, čestice mogu ulaziti i kroz sitne pore na listovima izravno iz zraka. Dodatni put prijenosa predstavlja voda koju biljke upijaju iz tla, a koja također može sadržavati plastične ostatke.
- Ta mikroplastika pretvara poljoprivredno zemljište u odlagalište plastike, upozorava dr. Boctor.
Posebno ga zabrinjava činjenica da još uvijek nedostaje transparentnosti i detaljnih istraživanja o kemijskim aditivima koji se često nalaze zajedno s mikroplastičnim česticama.
Dosadašnja istraživanja povezuju mikroplastične i nanoplastične čestice s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući smanjenu plodnost kod muškaraca, oštećenja srca i krvnih žila, poremećaje hormonskog sustava, degenerativne promjene u mozgu te oštećenja DNK.
Jedno od najzabrinjavajućih otkrića pokazalo je da se kemikalije povezane s plastikom mogu prenositi s majke na dijete putem posteljice, što dodatno pojačava zabrinutost znanstvene zajednice.
Ftalati i usporivači gorenja među najopasnijim spojevima
Posebnu prijetnju predstavljaju kemijski aditivi koji se dodaju plastici tijekom proizvodnje. Među njima se izdvajaju ftalati, sintetski spojevi povezani s hormonskim poremećajima i problemima reproduktivnog zdravlja.
Znanstvenici upozoravaju i na PBDE spojeve, odnosno polibromirane difenil etere, koji se koriste kao usporivači gorenja. Istraživanja ih povezuju s povećanim rizikom od smrtnosti uzrokovane rakom.
Pokusi na životinjama pokazali su da PBDE spojevi mogu štetno djelovati na jetru, štitnjaču, reproduktivni i imunološki sustav.
Dr. Boctor smatra da problem mikroplastike više ne smije ostati izvan fokusa javnosti i regulatornih tijela.
„Ovim pregledom pokušavamo izvući ovu podmuklu prijetnju iz sjene i osvijetliti je pred regulatorima“, poručio je.
„Plastična kriza je izmakla kontroli, a ljudsko zdravlje je izloženo.“
Kako ističe, opasnosti povezane s mikroplastikom nisu prijetnja budućnosti, nego proces koji se već odvija. Mikroskopske plastične čestice nastavljaju se gomilati u tlu, hrani i ljudskom organizmu, dok njihove posljedice nastupaju tiho, postupno i sustavno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....