Umjetna inteligencija (AI) mogla bi dovesti do izumiranja čovječanstva, upozorili su neki stručnjaci, uključujući čelnike OpenAI-a i Google DeepMinda, javlja BBC i otvara pitanje hoće li AI zbilja "istjerati" ljude s njihovih radnih mjesta i nepopravljivo utjecati na budućnost ljudskog roda.
Od lansiranja u studenom 2022., ChatGPT - chatbot koji koristi umjetnu inteligenciju za odgovaranje na pitanja i generiranje tekstova, skladanje glazbe i štošta drugo - postao je najbrže rastuća internetska aplikacija u povijesti.
U samo dva mjeseca dosegao je 100 milijuna aktivnih korisnika.
Masovna popularnost ChatGPT-a, koji je razvila tvrtka OpenAI uz financijsku potporu Microsofta, pokrenula je velika nagađanja.
Deseci stručnjaka podržali su izjavu objavljenu na stranicama Centra za sigurnost umjetne inteligencije.
- Smanjenje rizika od izumiranja ljudi zbog umjetne inteligencije trebao bi biti svjetski prioritet jednak ostalim rizicima za društvo kao što su pandemije i nuklearni rat", rekli su stručnjaci. Ali, drugi tvrde da su ti strahovi pretjerani.
Tekstovi (od eseja, poezije i šala do računalnog koda) i slike (kao što su dijagrami, fotografije i umjetnička djela) koje proizvodi umjetna inteligencija često se više ne mogu razlučiti od ljudskog rada.
Učenici ih koriste za pisanje domaćih zadaća, a političari za pisanje govora: predstavnik Demokratske stranke Jake Auchincloss prvi je upotrijebio ovu metodu obraćajući se američkom Kongresu.
Tehnološki div IBM kaže da će 7800 radnih mjesta zamijeniti umjetnom inteligencijom.
Što više umjetna inteligencija napreduje, veća je vjerojatnost da će zamijeniti naše poslove, ali, to još nije sve.
Trenutno smo tek u prvoj fazi umjetne inteligencije, nakon koje postoje još dvije za koje znanstvenici strahuju da bi mogle biti veoma opasne.
Prva faza je tzv uska umjetna inteligencija. Bavi se samo jednim zadatkom, unutar zadanih parametara. Uglavnom "uči" iz mnoštva podataka, ali samo u specifičnom području. Primjer za to su šahovski programi koji mogu pobijediti svjetskog prvaka, ali ne mogu obavljati druge zadatke.
Pametni telefoni puni su aplikacija koje koriste ovu tehnologiju – od GPS karata, do glazbenih i video programa koji poznaju naš ukus i daju nam preporuke. Čak i sofisticiraniji sustavi poput automobila bez vozača oblici su uske umjetne inteligencije ali - ne mogu sami donositi odluke.
Druga faza bila bi opća umjetna inteligencija.
Bit će postignuta kada stroj bude mogao obaviti bilo koji intelektualni zadatak, kao i čovjek.
U ožujku ove godine više od 1000 tehnoloških stručnjaka pozvalo je sve laboratorije umjetne inteligencije "da odmah prestanu obučavati sustave umjetne inteligencije moćnije od GPT-4" (najnovije verzije ChatGPT-a) na najmanje šest mjeseci.
- Sustavi umjetne inteligencije s inteligencijom poput ljudske mogu predstavljati značajan rizik za društvo i čovječanstvo", napisao je suosnivač Applea Steve Wozniak, zajedno s drugim vrhunskim tehnološkim stručnjacima, uključujući vlasnika Tesle i SpaceX-a Elona Muska.
Teorija je da kada jednom dostignemo drugu fazu, bit ćemo katapultirani u posljednju, treću - to je umjetna superinteligencija.
To će se dogoditi kada umjetna inteligencija postane veća od ljudske.
Filozof sa Sveučilišta u Oxfordu i stručnjak za umjetnu inteligenciju Nick Bostrom definira superinteligenciju kao intelekt koji "uvelike nadmašuje najbolje ljudske mozgove u gotovo svakom polju, uključujući znanstvenu kreativnost, opću mudrost i društvene vještine".
Ljudi koji postanu inženjeri, medicinske sestre ili pravnici morali su prije postizanja svoga zvanja dugo učiti. Problem sa superinteligencijom je taj da se može stalno poboljšavati i nadograđivati u vremenskom roku koji je za ljude neostvariv.
Ovaj koncept podsjeća na radnju filma Terminator, u kojem strojevi započinju nuklearni rat kako bi uništili čovječanstvo.
Nedavno je takozvani "otac umjetne inteligencije" Geoffrey Hinton, najpoznatiji po svom radu na umjetnim neuronskim mrežama u intervjuu za BBC upozorio da bismo mogli biti blizu prekretnice.
- U ovom trenutku strojevi nisu pametniji od nas, koliko ja vidim. Ali mislim da bi uskoro mogli biti", rekao je ovaj sedamdesetpetogodišnjak koji je upravo otišao u mirovinu iz Googlea.
U izjavi za The New York Times u kojoj je najavio svoj odlazak iz Googlea, Hinton je rekao da sada žali zbog posla koji je obavio jer se boji da bi "loši glumci" mogli koristiti umjetnu inteligenciju za "loše stvari".
Dao je ovaj primjer "scenarija iz noćne more" za BBC:
- Zamislite, na primjer, da neki loš glumac poput ruskog predsjednika Vladimira Putina odluči dati robotima mogućnost stvaranja vlastitih ciljeva.
Strojevi bi si u nekom trenutku mogli postaviti ciljeve poput ‘Moram dobiti više snage‘", što bi predstavljalo egzistencijalnu prijetnju", upozorio je.
No, Hinton je ipak rekao da za sada vjeruje da će umjetna inteligencija učiniti više koristi nego štete, "tako da ne mislim da bismo je trebali prestati razvijati", dodao je.
Britanski fizičar Stephen Hawking vjerovao je da bi superinteligencija mogla dovesti do izumiranja ljudi.
"Razvoj potpune umjetne inteligencije mogao bi značiti kraj ljudske rase", rekao je za BBC 2014. godine, četiri godine prije smrti.
Stroj te razine inteligencije počeo bi sam raditi i preoblikovao bi se sve većom brzinom, mislio je.
Evo još jednog interesantnog gledišta: jedan od najvećih zagovornika umjetne inteligencije, izumitelj i pisac Ray Kurzweil tvrdi da je stvaranje sustava za upravljanje umjetnom inteligencijom ključno.
- Zamislite budućnost u kojoj neki entitet ima toliko informacija o svakoj osobi na planetu i njihovim navikama - zahvaljujući internetskim pretragama - da nas može kontrolirati, a da toga nismo ni svjesni", kaže.
-Najgori mogući scenarij nisu ratovi između ljudi i robota. Najgore je što nismo svjesni da smo izmanipulirani, jer dijelimo planetu s entitetom koji je puno inteligentniji od nas, drži Ray Kurzweil.