Krađe, ucjene, špijunaža i sabotaže danas se dobrim dijelom odigravaju i u virtualnom svijetu. Svake godine pojavi se nekakav novi računalni virus ili crv i dogodi veći hakerski napad koji u konačnici košta milijune dolara.
Trenutno, kako javlja CNN, u Las Vegasu otežano je rezerviranje soba i naplata, a ne rade ni svi uređaji u kockarnicama.
U četvrtak je napad prijavio ugostiteljski div Caesars Entertainment koji je potvrdio da su hakeri ukrali brojeve socijalnog osiguranja i brojeve vozačkih dozvola "značajnog broja" korisnika programa vjernosti.
Istovremeno, napadnut je i MGM Resorts gdje gosti imaju slične probleme.
Dva hakiranja u središte pozornosti stavila su računalne obrane nekoliko milijardi vrijednog kasina i hotela u Las Vegasu koji su dobre mete za iznuđivanje.
Caesars Entertainment, koji posjeduje poznate hotele s kasinima kao što je Caesars Palace, potvrdio je da su hakeri ukrali kopiju baze podataka programa lojalnosti kupaca. U prijavi koja je podnesena Komisiji za vrijednosne papire i burzu stoji da su u računalne sustave provalili napadom na IT podršku.
- Poduzeli smo korake kojima smo osigurali da neovlašteni akter izbriše ukradene podatke, iako ne možemo jamčiti da su ukradeni, poručili su iz Caesars Entertainmenta. Tvrtka nije odgovorila na CNN-ova pitanja o tome koji su koraci poduzeti i uključuju li plaćanje otkupnine.
- Nastavljamo marljivo raditi na rješavanju problema kibernetičke sigurnosti, istovremeno rješavajući potrebe pojedinačnih gostiju, stoji u priopćenju MGM Resortsa objavljenom u četvrtak ujutro.
Tvrde da su u ponedjeljak, kad su se pojavile vijesti o incidentu, isključili određene računalne sustave kako bi zaštitili podatke.
Dok su zbog provala u baze podataka ovog tjedna neki katovi kasina zatvarali svoja vrata, na internetu se pojavila hakerska skupina koja je preuzela odgovornost za napad na sustave Caesars Entertainmenta i rekla da je od tvrtke tražila otkupninu od 30 milijuna dolara.
Glasnogovornik FBI-a potvrdio je da ured istražuje incident kibernetičke sigurnosti u MGM Resortsu, ali je odbio daljnje komentiranje, navodeći da je istraga u tijeku.
Nejasno je tko točno stoji iza kibernetičkih napada, no skupina kibernetičkog kriminala poznata pod nazivom Scattered Spider (Raštrkani pauk) posljednjih je tjedana ciljala na kasina i hotele, prema informacijama Mandiant Consultinga - tvrtke za kibernetičku sigurnost u vlasništvu Googlea, piše CNN.
Ovakve vijesti u današnje vrijeme nisu rijetkost. Riječ je o relativno mladoj vrsti kriminala koja je aktualna zadnjih dvadesetak godina, premda se može pratiti i od ranije. Hakiranje je neovlašteni pristup mreži ili računalu a njime se bave pojedinačni cyber kriminalci, neke vlade, razne skupine a nerijetko i bistri tinejdžeri. Cilj hakiranja može biti prikupljanje podataka, ometanje sustava, uznemiravanje, iznuda ili jednostavno zabava.
Međutim, izraz haker ne mora nužno značiti nešto loše - on označava i dobre poznavatelje računalnih sustava koji rade na inovacijama, uklanjaju nedostatke sustava, nastupaju pod vlastitim imenom i prezimenom i dijele znanje.
S druge strane, haker može biti opasan ili barem zločest. Čini štetu iz zabave ili djeluje iz koristoljublja.
Danas, kada se štete koje počine zlonamjerni hakeri računaju u milijunima i milijardama, kao bezazlena dječja igra čini se jedno od prvih zabilježenih hakiranja koje se dogodilo početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
John Draper, danas osamdesetogodišnjak koji se od djetinstva zanimao za telefonske mreže, otkrio je da se pomoću obične igračke - zviždaljke koja se nalazila u pakiranjima žitnih pahuljica može prevariti centrala i telefonirati besplatno.
Zviždaljka je imala točnu frekvenciju za ometanje. Draper je osuđen na pet godina uvjetno, a kasnije je radio i za velike kompanije.
Osamdesetih, Cliff Stoll je je uspio kopirati podatke sa sveučilišnih, vojnih i vladinih kompjutora u SAD-u a Robert Morris je stvorio "crva", program koji umnožava sam sebe.
To je bio prvi automatizirani mrežni sigurnosni napad a Morris je prva osoba koja je osuđena po američkom Zakonu o kompjutorskoj prijevari i zlouporabi.
Jonathan James, američki haker, bio je prvi maloljetnik zatvoren zbog kibernetičkog kriminala u Sjedinjenim Državama. Imao je 15 godina u vrijeme prvog kaznenog djela, a 16 godina na dan izricanja presude.
James je uspio krajem devesesetih provaliti u računala američkog Ministarstva odbrane i presretati interne e-mailove. Provalio je i u u NASA-in sustav koji je zbog toga morao biti isključen tri tjedna.
James je u obrani kazao kako je za njega sve to bila zabava.
Završio je loše, umro je mlad, vjerojatno je sam sebi presudio kada je grupa njegovih poznanika provalila u sustav robnih kuća i ispraznila račune a James se bojao da će ga okriviti kao suučesnika.
Kasnije su se stvari samo zahuktavale: Yahoo je prije pet godina priznao kako su 3 milijarde korisničkih računa bili hakirani u napadu 2013. Ovaj cyber napad i danas je najznačajniji u povijesti interneta.
Istraživanja iz 2014. godine pokazala su da je kibernetički kriminal prouzročio štetu od 445 milijardi dolara, a danas je taj broj kudikamo veći.
Tehnologija napreduje nezaustavljivom brzinom, a cyber kriminalcima nije potrebno provaljivati u zgrade ni prelaziti državne granice. Zakonodavci jedva stižu pratiti propisima ovu vrstu pošasti a u mnogim nerazvijenim zemljama uopće nema uredbi pa su pravi eldorado za mutne virtualne radnje.
Većina prekršitelja zakona nikada ne bude uhvaćena, premda policija ima stručnjake koji se služe istim metodama, poput otvaranja lažnih računa i stranica da namame one s druge strane zakona.
Milijun i pol kibernetičkih napada događa se svake godine - što znači, gotovo tri napada svake minute.
Svatko tko koristi internet može biti žrtva, zbog čega je važno u prvom redu podizati svijest građana o zaštiti osobnih i važnih podataka.