Organizatori pomorskog festivala "Escale a Sete" itekako su zadovoljni rezultatima. U četvrtak su medije izvijestili kako je 7. izdanje festivala zabilježilo, kao nikad dosad, gotovo 400.000 posjetitelja. Među njima je bilo najviše Francuza, koji su pohrlili na festival na kojem se mogu vidjeti veliki jedrenjaci i drugi tradicijski brodovi, stjecati nova znanja o pomorskoj baštini i vještinama vezanim uz more i brodove, uživati u tradicionalnoj kuhinji, te pjesmi i plesu na svakom koraku. "Escale a Sete" najveći je mediteranski pomorski festival i od 12. do 18. travnja 2022. bio je pomorski centar Mediterana.
Predstavljanje Hrvatske na ovom festivalu organizirala je udruga za očuvanje hrvatske maritimne baštine "Cronaves" iz Splita u povodu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, a zahvaljujući udruzi "Palagruza" iz Komiže, koja je u svoj nastup uključila i UNESCO-ov Geopark Viški arhipelag, posjetitelji festivala imali su priliku upoznati našu bogatu maritimnu baštinu, vidjeti komišku sandulu "Molo Palagruza" i gundule "Jurkovica" i "Lučica", te kušati okuse i mirise tradicionalne kuhinje ovoga podneblja, posebno prezentirane i kroz geofood koncept. Ugođaju su pridonijeli i "Kaštelanski pivači" koji su nastupali na festivalskoj pozornici, a pjesmom su uveličali i Hrvatski dan na festivalu koji je privukao velik broj zainteresiranih posjetitelja.
Za vrijeme festivala, članovi udruge "Palagruza" u drvenoj su baraki prezentirali svakodnevni život Komiže kakva je nekad bila. Barake su inače, kako kazuje Miro Cvitković, predsjednik udruge, bile drveni objekti u kojima se solila riba, a bila su to i mjesta na kojima su stariji ribari mlađima prenosili znanja o životu na moru i životu s morem.
– Kako bi se tradicija sačuvala, treba je prenositi na mlađe generacije, a upravo to je glavna aktivnost udruge "Palagruza" – ističe Miro Cvitković govoreći o programu radionica "Barake Palagruzone", kroz koje prenose znanja i praktične maritimne vještine na djecu i mlade, a koje su održane i u Seteu. Taj program sastoji se, kaže, od niza aktivnosti koje pokrivaju starinski način života, od izrade brodova do kuhanja tradicionalnoga ribarskog brujeta.
Opremanje sandule
– Ovdje smo imali radionice opremanja sandule tradicionalnim jedrima i izradom uzlova, kontinuirano imamo na svim festivalima i radionice brodogradnje, počeli smo raditi gundulu koja će se završiti vjerojatno do Sv. Mikule. Također smo imali ribarske i kulinarske radionice, a u suradnji s "Cronavesom", u sklopu projekta "Obojimo budućnost", pripremali smo jedro za sandulu, djeca su slikala svoje snove. Tu ćemo radionicu nastaviti u Splitu i to jedro pripremiti za "Rotu Palagruzonu" i za "Dane u Vali" – kazuje Miro Cvitković.
Dodaje kako je šef kuhinje Mate Stanojević, ribarsku radionicu vodio je Damir Karuza, zvani Kalembera, Nikola Božanić radionicu pripreme jedra za sandulu, a Damir Višić radionicu izrade uzlova. Miro Cvitković vodio je radionicu izrade gundule, gdje je sudjelovala i Dora Čukušić, zadužena za marketing, dok je Lana Schmidt sudjelovala kao predstavnica UNESCO-ova Geoparka Viški arhipelag. Na festivalu su, naime, uz tradicionalnu višku kuhinju prezentirani i geofood proizvodi, a to su sirovine i proizvodi nastali na području UNESCO-ova geoparka koji su snažno povezani s geobaštinom, kulturom i tradicijom ovoga područja.
Udruga "Palagruza" je u svojoj baraki na festivalu postavila i izložbu fotografija Borisa Kragića pod nazivom "Viški arhipelag", dok je udruga "Cronaves" organizirala izložbu fotografija "Hrvatska domovina mora", čiji su autori Andrina Luić, Boško Lučev i Vislav Torre. Ujedno, udruga "Cronaves" je posjetiteljima festivala predstavila bogatu hrvatsku turističku i nautičku ponudu, za koju su Francuzi pokazali veliki interes.
Hrvatsku su na festivalu predstavljali i Grad Vodice i gajeta "Mila" iz Šepurina na otoku Prviću, koja je u vlasništvu obitelji Antić već 54 godine. Izrađena je u Lovranu, duga je šest metara i široka 2,10 metara. Na ovogodišnjem festivalu posadu gajete "Mila" činili su Boris Antić, Goran Franić i Albert Jean Zucrov.
– Gajeta je izrađena 1968., kupio ju je moj otac i ostala je u našoj familiji do dana današnjeg. Koristimo je za ribarstvo i kućne potrebe. U međuvremenu sam napravio jedro i jedrimo na regatama u šibenskom akvatoriju – kazuje nam Boris Antić, vlasnik gajete. Prvi put su na ovom festivalu.
Mila, mala i ponosna
– Baš sam zadovoljan što smo jedina posada iz Hrvatske. "Mila" je prekrasan brod i uz ove ogromne brodove, mi smo mali, ali lijepi i ponosni smo. Ovdje smo sedam dana, a prije toga smo bili četiri dana na festivalu "Escale a Marseillan". Malo je dugo, jer čeka nas doma dosta posla, treba srediti masline, loze, ali smo izdvojili vrijeme i nije nam žao što smo došli. Nije ovo samo festival brodova, već i muzike, druženja i kulinarstva. Rado ćemo se opet odazvati – kazao je Goran Franić.
– Kao predsjednik udruge "Cronaves", organizatora ovog predstavljanja, vrlo sam zadovoljan načinom prezentacije hrvatske delegacije. Smatram da je nastup na ovakvim manifestacijama, osim promocije naše maritimne baštine, ponovno dokazao da su ovakva predstavljanja dobra prilika i za promociju našeg turizma te poticanje dolaska francuskih gostiju u Hrvatsku – kazao nam je Plamenko Bavčević.
Predsjednik "Cronavesa" također ističe kako Hrvatsku ovim putem predstavljaju ne samo kao turističku, već i kulturnu destinaciju, izazivajući veliko zanimanje i pozitivne reakcije festivalskih posjetitelja koje, osim sunca i mora, zanimaju i naša maritimna kultura i pomorsko nasljeđe.
– Nakon Francuske svoje aktivnosti usmjeravamo na organizaciju međunarodnog festivala mora i mornara "Dani u Vali", koji će se od 22. do 25. rujna, po četvrti put, održati u Starome Gradu na otoku Hvaru. Počasni gost i zemlja partner ovog festivala je Republika Slovenija, čiji su se predstavnici tijekom "Escale a Sete", uz "Cronaves Dane u Vali", predstavili festivalskim posjetiteljima i svim zainteresiranim europskim udrugama zaštitnicama svoje nacionalne pomorske baštine, čiji dolazak i sudjelovanje na "Danima u Vali" očekujemo u idućim godinama – kaže Plamenko Bavčević.
