Nikad apsurdnija situacija u Švicarskoj: jedina je u ovom dijelu Europe tvrdoglavo ustrajala u tome da otvori svoja skijališta, u isto vrijeme dok vlada te države uvodi još restriktivnije protuepidemijske mjere od sadašnjega djelomičnog "lockdowna".
I osim što su se takvom ustrajnošću, u želji da zarade pokoji franak, zamjerili svim drugim skijaškim zemljama u okruženju, Švicarci su već na samom početku skijanja upali u probleme i dio kabina na skijalištima im je nakon nekoliko dana rada zatvoren zbog gužvi koje su se stvarale.
I dok cijela Europa zbraja oboljele i umrle u stalno rastućoj pandemiji, koja i u Švicarskoj izmiče kontroli, ta uređena i organizirana zemlja u nekoliko kantona prkosi cijelom Starom kontinentu odlukom da od prošlog tjedna otvori neka skijališta.
Preporuke iz EU-a su da se vučnice, kabine i ski-liftovi ne stavljaju u pogon do sredine siječnja, kako bi se izbjegle blagdanske gužve i moguće širenje zaraze.
U Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji to će poštovati i skijališta će biti zatvorena najmanje mjesec dana zbog straha da će priljev ljudi proširiti virus.
Tako je zimski turizam, kao najvažniji gospodarski sektor u alpskim regijama, dogovorno zaustavljen u svom najprometnijem razdoblju svuda osim u Švicarskoj.
Joj, puno ljudi je pred žičarama
No, na švicarskim skijalištima nije sve krenulo dobro, a i tamošnja javnost i politika duboko su podijeljene kad je u pitanju odluka skijati ili ne.
Naime, švicarski parlament dopustio je kantonima da sami reguliraju načine rada i uvjete života u pandemijsko vrijeme, pa su to neki kantoni iskoristili da spase barem dio svoje zimske turističke sezone.
I tek što su prije tjedan dana krenuli s radom na skijalištima u Zermattu podno Mattehorna, Grindel Waldu, Murrenu i Davosu, već su upali u probleme s protuepidemijskim mjerama, jer su se pred žičarama i kabinama stvarali dugački redovi skijaša, zbog čega su morali prekidati rad kako bi se smanjile gužve.
Jer švicarska skijališta imaju vrlo precizno utvrđene mjere koje se u vrijeme borbe protiv virusa moraju poštovati.
Zatvorene kabine i gondole ograničene su na dvije trećine kapaciteta, ali nema ograničenja za broj skijaša na stazama.
Maske su obvezne posvuda u zatvorenim i otvorenim prostorima starijim od 12 godina, u svakom redu udaljenost mora biti po dva metra među skijašima, u restoran se smije ući samo ako je stol slobodan, a za njim smije biti najviše četvero gostiju.
U hotelske restorane smiju samo gosti koji su tu odsjeli, pubovi i klubovi ne rade, restorani zatvaraju u 22 sata.
Ništa od 'after-ski' partija
Nikakvih "after ski partyja" nema, ni okupljanja uz glazbu, koja je zabranjena, baš kao i korištenje fitness-dvorana i bazena. Isto tako, broj gostiju je ograničen u odnosu na broj raspoloživih kreveta u zdravstvenim ustanovama u okruženju.
Samoizolacija od 10 dana bez obzira na PCR test je obvezna u Švicarskoj za sve koji dolaze iz 15 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Zbog toga, logično, strane goste i ne očekuju na skijalištima.
– Ako u subotu ujutro iziđete u trgovinu, to nije ništa manje opasno nego provesti pet minuta u telekabini, a zatim izići na široke otvorene snježne padine.
Zatvaranje staza radi zaustavljanja koronavirusa nema nikakvog smisla. To je naš nacionalni sport, a posebno je u ovo doba vrlo važno da možete izići u planine, na svjež zrak, upoznati druge ljude i biti fizički aktivni – kazao je Mathias Imoberdorf, glasnogovornik skijaških objekata u odmaralištu Zermatt, na jugozapadu Švicarske.
Situacija je to apsurdnija jer se sve to događa u danima kada Švicarska u pojedinim kantonima bilježi rekordan broj zaraženih od koronavirusa.
Švicarska još od početka studenoga živi iza zatvorenih vrata, maske su posvuda obvezne, a posebno u krugu 500 metara od autobusnih i tramvajskih stanica, u trgovinama se prebrojavaju kupci, svaki na po 10 metara četvornih, a zatvoreno je bilo sve što nije u funkciji dnevnih životnih potreba za hranom i lijekovima.
Nisu u EU-u pa mogu što hoće
No, skijališta kao da su u drugoj zemlji i za njih vrijede druga pravila jer je, objašnjavaju Švicarci, riječ o aktivnosti na otvorenom.
U tome se velika većina Švicaraca ne slaže, negoduju ugostitelji iz svih dijelova zemlje jer su njihovi kolege na skijalištima povlašteni, a isto je i s trgovinama, uslužnim djelatnostima.
Istina, Švicarska nije službeno članica EU-a pa može izigravati preporuke s te razine, ali problem je što je njezina epidemiološka slika znatno gora od mnogih zemalja koje su prihvatile sugestiju i svoja skijališta drže zatvorenima.
Tako se je ta zemlja s 8,6 milijuna stanovnika izuzela od zajedničke odluke EU-a, ali nema naznaka da će joj to donijeti neke velike koristi.
Skijaška područja koja se otvaraju, po najnovijim uputama, trebaju imati dozvole kantonalnih vlada za rad od 22. prosinca nadalje, a preduvjet za dobivanje te dozvole je da to dopušta epidemiološka situacija i da bolnice, službe za traženje kontakata i mjesta za testiranje imaju dovoljno kapaciteta.
Zbog svega toga teško je vjerovati da će, osim gnjeva drugih skijaških zemalja, Švicarska nešto drugo zaraditi od takve odluke.