StoryEditor
Panorama‘VAMPIRSKA POSLA‘

Farmaceutske kompanije kupuju krv mladih da uspore starenje bogatih!? Američki studenti prodaju pola litre krvi za 100 dolara, a posljedice nisu bezazlene

Piše Tihomir Rajčić
3. svibnja 2021. - 15:27
Ilustracija/Shutterstock

Hoće li u budućnosti mladi ljudi biti prisiljeni svoju krv prodavati ostarjelim milijarderima? Hoće li buduće čarobne pilule protiv starenja biti dostupne samo društvenoj eliti? Hoćemo li mi ostali biti ostarjeli senilci koji će polako i bolno umirati dok će se elita pomlađivati i živjeti gotovo vječno?

Tako je američki tjednik Newsweek opisao moguće posljedice najnovije revolucije lijekova protiv starosti i pratećih bolesti, koji, iako su tek u fazi testiranja, ljudima obećavaju dulji i kvalitetniji život.

Pokus s miševima

Da stvar bude zanimljivija, znanstvenici su uvjereni da mogu "hakirati" tajne starosti i otkloniti sve njezine tragične posljedice. Da bi to postigli, poigravaju se genima, krvnom plazmom, ali i sasvim običnim preparatima koji su, na primjer, dostupni u kozmetičkoj industriji.

No, slika ovih mogućih znanstvenih uspjeha ima i prilično zastrašujuće naličje.

Primjer toga je španjolska multinacionalna farmaceutsko-kemijska kompanija "Grifols", koja je danas poznata po tome što je u borbi protiv koronavirusa nastojala iskoristiti antitijela iz krvi onih koji su virus preboljeli.

Nudila je 100 dolara za otprilike pola litre krvi pa su neki američki studenti otišli toliko daleko da su se namjerno inficirali koronavirusom kako bi, nakon što ga prebole, mogli zaraditi koji dolar.

Iako je planirani lijek protiv koronavirusa koji se temeljio na "žetvi" antitijela iz krvi onih koji su virus preboljeli propao, "Grifols" ima dalekosežne i potencijalno unosne znanstvene ambicije. Koristeći 289 postaja za kupnju krvi koje ima u SAD-u, ta kompanija uz pomoć krvi mladih ljudi želi stvoriti lijek kojim bi zaustavila, pa čak i preokrenula, proces starenja.

Pozadinu ove, pomalo vampirske, zamisli otkriva jedan jezivi pokus na laboratorijskim miševima.

Negdje početkom ovog stoljeća na poznatom američkom sveučilištu Stanford izveden je postupak poznat pod imenom parabioza.

Naime, da bi testirali učinkovitost krvi mladih osoba u borbi protiv starosti, znanstvenici su rasporili, a zatim operativnim putem pažljivo spojili tijela mladog i starog laboratorijskog miša.

Kad je operacija završena, u tijelu ove čudovišne životinje čije su dvije glave virile iz laboratorijskoga kaveza ubrzo je uspostavljena ravnoteža jer je miješanje krvi pomladilo starog miša, a postarao mladog miša. Da stvar bude zanimljivija, autopsija ovog čudovišnog laboratorijskog bića pokazala je kako se čak mozak starog miša toliko regenerirao da je počeo proizvoditi nove moždane stanice, neurone.

Milijarder iz Hong Konga

Ovaj jezivi pokus u svojoj znanstvenoj pozadini krije jednu dirljivu ljudsku priču, ali i vrlo ozbiljan kapital uložen u znanstvenu borbu protiv starenja.

Godine 2012. je na samrtnoj postelji ležao Chen Din-hwa, utjecajni milijarder i filantrop iz Hong Konga. Iako je bio okružen brojnom obitelji, nije bio svjestan ničega jer mu je Alzheimerova bolest uništila mozak. Ovaj bolni obiteljski oproštaj olakšala je transfuzija mlade krvi koja je ostarjelom i bolesnom milijarderu, nakratko, vratila fizičku i mentalnu vitalnost.

To je nadahnulo potomke starog milijardera da 150 milijuna dolara ulože u istraživanje utjecaja mlade krvi na revitalizaciju starih i bolesnih ljudi.

Kompaniju koja je tim novcem osnovana u Americi na koncu je preuzeo spomenuti "Grifols", koji, zahvaljujući ogromnim zalihama mlade krvi, može postići fantastične rezultate u borbi protiv starenja.

Usporedo s ovim u pripremi je genetski pokus s 500 pasa čiji bi se životni vijek trebao znatno produljiti. Prema najnovijim podacima, Sveučilište u Washingtonu planira od 30.000 ponuđenih pasa koje su vlasnici doveli na poziv, odabrati 500 psećih sretnika na kojima će iskušati lijek Rapamycin, poznat i kao Sirolimus.

Kako piše američki znanstveni časopis GeroScience, ovaj lijek u našem tijelu "isključuje" genetski "prekidač" imenom mTOR, koji prenosi genetske "signale" za starenje, dijabetes i rak.

Ako uspiju u tome i ako pronađu i "isključe" druge, slične genetske prekidače, starenje bi se moglo znatno usporiti i, što je najvažnije, ljude bi se moglo osloboditi od čitavog niza bolesti koje dolaze s godinama.

Lijek Rapamycin je u SAD-u odobren i koristi se već desetljećima u znanstvenim pokusima. Produljio je život miševima i mušicama te se pokazao učinkovitim u ublažavanju staračkih bolesti kod glodavaca, pasa, raznih vrsta majmuna... Nakon dodatnih istraživanja još 2006. utvrđeno je kako usporava i starenje ljudi.

Hijaluronska kiselina

Vrlo sličnu priču donose i pokusi sa životinjom koju nazivaju i "pustinjsko štene". Iza toga umiljatog nadimka krije se golokrtičasti štakor koji je prvak dugovječnosti među glodavcima. Ovi krtičasti štakori podrijetlom iz istočne Afrike žive fantastičnih 30 godina, što je puno više od ostalih, sličnih, životinja.

U pozadini te dugovječnosti je, utvrdili su znanstvenici, hijaluronska kiselina koja je vrlo učinkovita u regeneraciji ljudske kože. Ta je kiselina i snažan antioksidans koji sprječava upale i, što je još važnije, vjerojatno sprječava razvoj zloćudnih stanica raka. Zato ova kiselina, koju je moguće proizvoditi masovno i relativno jeftino, obećava puno.

image
Ilustracija/Shutterstock


"Mi tu kiselinu imamo u sebi, ali u nedovoljnoj količini. Povećanje razine hijaluronske kiseline u našem tijelu moglo bi biti rješenje problema starenja", izjavila je vrlo optimistično za Newsweek istraživačica s američkog sveučilišta Rochester, koja vjeruje da ovaj lijek može donijeti dugovječnost i zdravlje svima.

Slično je i s lijekom protiv dijabetesa pod imenom Metformin, koji je trenutačno u fokusu znanstvenog istraživanja.

Naime, neposredno prije izbijanja pandemije koronavirusa 14 istraživačkih instituta u SAD-u počelo je provoditi šestogodišnji projekt testiranja, "težak" 50 milijuna dolara.

U taj projekt je unovačeno 3000 žena i muškaraca u dobi između 65 i 79 godina, na kojima će se testirati učinkovitost ovog lijeka u zaustavljanju starenja i sprječavanju pratećih bolesti, poput raka i demencije.

image
Ilustracija/Shutterstock

Litra - 8000 dolara

Ipak sve ove, ali i mnoge druge znanstvene priče imaju vrlo opasno naličje nadahnuto ljudskom pohlepom.

Primjer toga je izvjesni Jesse Karmazin koji je, nakon studija medicine na prestižnom Sveučilištu Stanford, godine 2016. u gradu Montereyu u Kaliforniji otvorio kliniku za pomlađivanje.

Koristeći spomenutu zamisao kako krv djevojaka i mladića može pomladiti starije ljude, on je svojim klijentima ponudio "specijalitet" – transfuziju krvi mladih donora u dobi od 16 do 25 godina koju je naplaćivao "paprenih" 8000 dolara po litri.

Iako je poslovanje toga poduzetnog liječnika izazvalo zgražanje u znanstvenoj, ali i široj javnosti, sve je bilo dobro dok u prosincu 2018. jedan 65-godišnji klijent nije umro od srčanog zastoja.

Nedugo nakon toga američke zdravstvene vlasti su izdale javno upozorenje kako je čitav ovaj postupak vrlo riskantan, neprovjeren i potencijalno opasan, što je značilo kraj ovoga bezočnog trgovanja ljudskom krvlju.

Zato danas većina znanstvenika koji se bave starenjem smatra kako je starije ljude nerazumno "kljukati" krvlju djevojaka i mladića, lijekovima kao što su Rapamycin, Metformin ili spomenutom hijaluronskom kiselinom.

Klasični recepti

Prema podacima časopisa Technology Review, u vlasništvu Massachusetts Institute of Technology, prve ozbiljne lijekove za borbu protiv starenja možemo očekivati za otprilike pet godina.

Do 2030. znanstvenici će vjerojatno usporiti starenje pa bi se manje-više kvalitetan ljudski život mogao približiti magičnoj brojci 100.

Dotad, oni koje teže ostvariti dugovječnost moraju se pouzdati u klasične i dobro provjerene metode pomlađivanja. To nikako ne znači opsjednutost idejom kako unos dnevnih kalorija po svaku cijenu treba svesti na vrlo mršavih 1600 kalorija.

Važnije je redovito kretanje i neka vrsta tjelovježbe, kvalitetan san i što je moguće zdravija prehrana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. lipanj 2021 10:25