StoryEditor
Panoramatehnologija budućnosti

Karlo Ressler o europskom planu na području umjetne inteligencije: U središtu ovog procesa su čovjek i njegovo blagostanje, a ne kontrola stotina milijuna života

Piše Sandi Vidulić
16. lipnja 2021. - 16:44

U zadnje vrijeme jačaju tendencije da se Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku uključi u schengensko područje. Istodobno, provode se mjere da se EU granice osnaže novim tehnologijama. Ima li jedno veze s drugim i kakav će naš položaj biti u novoj digitalnoj stvarnosti, porazgovarali smo s Karlom Resslerom (HDZ/EPP), zastupnikom u Europskom parlamentu, koji je nedavno imenovan za potpredsjednika AIDA-e, posebnog odbora Europskog parlamenta osnovanog radi uspostave dugoročnog europskog plana u području umjetne inteligencije (AI).

Osim toga, Ressler je izabran u najuži tim Europske pučke stranke (EPP) koji će pregovarati o novom Paktu za migracije i azil, s fokusom na prijedlog uredbe o Eurodacu, europskoj bazi biometrijskih podataka nezakonitih migranata i podnositelja zahtjeva za azil.

image
Karlo Ressler
---

Kako očekujete da će proći odlučivanje o ulasku Hrvatske u Schengen budući da Europskom parlamentu ovaj mjesec Izvještaj podnosi Tanja Fajon, predsjednica Radne skupine za nadzor schengenskog prostora, koja je 1. veljače izjavila kako Hrvatska još nije spremna za ulazak?

- Hrvatska je spremna za Schengen. Ispunjavamo svoju dužnost prema hrvatskim i europskim građanima, štiteći našu vanjsku granicu, a još uvijek ne uživamo sve prednosti članstva u području bez graničnih kontrola. Zato se u Europskom parlamentu od početka mandata borimo za ravnopravnost Hrvatske odbacujući politički motivirane napade kojima je cilj dovesti u pitanje našu spremnost za Schengen. Europska komisija je jasno utvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke kriterije za članstvo i da je vrijeme da postanemo dio najvećeg slobodnog prostora kretanja na svijetu. Zato sam uvjeren da će Parlament biti pozitivan, a da će, kada to Vijeće zatraži, i svojim mišljenjem potvrditi hrvatsku spremnost o ulasku Hrvatske u Schengen. To je u interesu i Hrvatske i Europske unije. Bit će to prirodna i logična odluka do koje mora doći bez nepotrebnog odgađanja.

Srce i solidarnost

Negativan publicitet donijeli su dokumentirani prikazi Der Spiegela i Deutsche Wellea o maltretiranju i batinanju izbjeglica na hrvatskim granicama. Očekujete li da će se ubuduće hrvatska policija bolje odnositi i da će se omogućiti monitoring nad tretmanom migranata?

- Iskustvo iz devedesetih i Domovinskog rata, gdje smo kao društvo pokazali svoje srce i solidarnost u zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, obvezuje nas da prema ljudima koji bježe od patnje i destrukcije uvijek budemo humani i suosjećajni. Istodobno, trebamo biti odlučni prema onima koji zloupotrebljavaju sustav, a nemaju pravo na azil i beskompromisni prema onima koji profitiraju na tuđoj nesreći. Za razliku od 2015., u Europi se ne toleriraju nezakonite migracije. Nema mjesta za neregularne i stihijske prelaske državnih granica većih skupina ljudi, pod okriljem noći, izvan službenih graničnih prijelaza, kroz nepristupačan teren i bez identifikacijskih dokumenata. To ne može dozvoliti niti jedna država i takvi prelasci granica su zabranjeni. Zato je i Hrvatska predana sprječavanju nezakonitih prelazaka, jasno u skladu sa svim nacionalnim, europskim i međunarodnim standardima i uz puno poštivanje ljudskih prava. Postoje nedvosmislena pravila, netolerancija na nasilje, svi navodi o pojedinačnim incidentima se istražuju i, ako su osnovani, u konačnici i sankcioniraju. Zato i možemo biti transparentniji od bilo koje druge države članice, ali ne smijemo popustiti političkim pritiscima usmjerenim na promjenu naše politike sprječavanja nezakonitih migracija. Zaštita vanjske granice je naša odgovornost i preduvjet svake održive migracijske politike.

image
Ranko Suvar/Cropix

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex objavila je studiju o mogućnostima upotrebe umjetne inteligencije u očuvanju granica. Hoćemo li dobiti robotsko nadgledanje granica, pametne dronove, prepoznavanja lica pomoću umjetne inteligencije, koja će služiti i kao detektor laži?

- Gotovo sve navedeno već je pravno regulirano u Europi, a zloupotrebe su zabranjene, osobito nedozvoljena primjena tehnologija prepoznavanja lica ili korištenje biometrijskih podataka. Europski model zaštite ljudskih prava i dostojanstva dramatično se razlikuje od distopijskih scenarija kontrole ljudskih života, koji se nažalost pojavljuju u pojedinim dijelovima svijeta. Umjetna inteligencija otvara velike mogućnosti, i pozitivne i negativne, i može se zloupotrijebiti. Nije logično da europska društva ostanu po strani i ne iskoriste nemjerljive pozitivne mogućnosti koje im umjetna inteligencija pruža. Istovremeno, oni mehanizmi koji bi bili duboko u suprotnosti s našim ljudskim, pravnim, a i kršćanskim načelima, čije bi korištenje bilo slično režimima koji svoje građane tretiraju kao podanike - ne smiju i neće biti dozvoljena na teritoriju Europe, pa ni u upravljanju granicama.

Associated Press i Al Jazeera objavili su da grčka policija ovih dana provodi neke od takvih metoda u očekivanju pojačanog dolaska migranata otkako je popustila pandemija. Koriste zvučne topove, umjetnu inteligenciju i futurističke elemente nadzora. Naslov je bio da se EU pretvara u „Digitalnu tvrđavu”.

- Informacija je danas, za razliku od bodljikave žice, osjetno učinkovitiji i nemjerljivo civiliziraniji način upravljanja granicama. Veliki informacijski sustavi u područjima migracija i putovanja, koji za glavni cilj imaju povećati sigurnost i spriječiti potencijalna teroristička djelovanja, u svojoj pozadini imaju informaciju. Svrha im je, također, spriječiti i kaznena djela nezakonitih migracija, prelaske koji se često odvijaju kroz šumu ili planinska područja i bez osnovnih dokumenata. Uporaba modernih tehnologija opravdana je za sprječavanje kriminala, ali ne smijemo doći u situaciju da spomenuta sredstva odvraćanja ili prisile budu neproporcionalna svojoj svrsi ili naravi kaznenih djela.

Pad povjerenja

Nekad smo bili predziđe kršćanstva, do koje mjere će sada EU snositi troškove da bi hrvatski policajci kao graničari europske „digitalne utvrde” imali opremu i bili obučeni da mogu uzimati otiske prstiju imigrantima, vršiti provjeru od zdravstvenog rizika...?

- Hrvatska je dobila priliku osnažiti našu policiju najmodernijom opremom radi povećanja sigurnosti i poštivanja nacionalnih i europskih propisa. I nama i cijeloj Europi to su iznimno važne zadaće i za njih ćemo i dalje imati snažnu podršku. I Fond za azil, migracije i integraciju i Fond za unutarnju sigurnost pružili su Hrvatskoj policiji mogućnosti i opremu kakvu bi si teško mogla priuštiti bez dodatnih europskih sredstava koja su omogućila ulaganje veće od 250 milijuna eura. Velik dio troškova opreme naših graničnih policajaca pokriven je iz europskih fondova, a i u novom financijskom razdoblju predviđena su velika sredstva kojim će se opremljenost Hrvatske policije dodatno pojačati. Također, financijska sredstva pristizala su i iz projekata koji su nam kontinuirano pomogli da ispunimo sve kriterije i adekvatno se pripremimo za ulazak u Schengen. Zaštita europske granice zajednička je odgovornost svih država članica, neovisno o njihovom položaju, i one koje su geografski izloženije zbog toga se ni u kojem slučaju ne smiju naći same.

Je li schengenska granica pod većim pritiskom očuvanja s biometrijskim podacima i umjetnom inteligencijom, zbog namjere, kako piše i u novoj Strategiji u Schengenu, da se otvore granice između država Europe koje su se zatvorile pojavom izbjeglica i pandemije, što je dovelo u pitanje ideju Schengena kao zone slobodnog kretanja 420 milijuna ljudi i robe?

- Zaštita vanjske granice i sloboda kretanja unutar Schengena, koji ne bi mogao postojati bez povjerenja u vanjsku europsku granicu, dvije su usko povezane i komplementarne stvari. Unutar Schengena došlo je do pada povjerenja nakon velike migracijske krize, a onda i zbog pandemije, zbog koje nisu rijetke ponovne uspostave granica. Bez zaštite granice nema Schengena.

image
Ranko Suvar/Cropix

Što je s pravom na privatnost? Uzimat će se na granicama velika količina podataka, što je s etičnošću, transparentnošću i zaštitom osobnih podataka?

- Od uvođenja Uredbe o zaštiti osobnih podataka, tzv. GDPR-u, Europljani su zaštićeni najvišim standardom zaštite osobnih podataka na svijetu, a jasno je da će se taj princip, kao i sva ostala prava, primjenjivati i u upravljanju granicama. Kad govorimo o podnositeljima zahtjeva za dodjelu azila, za to je najrelevantniji prijedlog Europske komisije o Europskom sustavu za usporedbu biometrijskih podataka (EURODAC), o kojem i pregovaram u ime europskih pučana. To je dio zakonodavnog paketa koji pokušava razriješiti pat situaciju u kojoj se Europska unija nalazi od velike migracijske krize 2015. godine. Svima je u interesu da se pronađe razumno, civilizacijsko rješenje za reformu europskog sustava migracija i azila.

Pohrana podataka

Pohranjuju li se ti podaci trajno ili privremeno?

- Točni rok pohrane biometrijskih podataka je jedno od otvorenih pitanja pregovora o EURODAC-u, ali kao i za ostale informacijske sustave u području, to sasvim sigurno neće biti trajno nego strogo vremenski ograničeno.

S našim ulaskom u Schengen, Europljani koji su sada nama stranci, imat će veća prava da mogu boraviti kod nas i kupovati nekretnine, dolaziti živjeti kao umirovljenici. Što mi dobivamo s ulaskom?

- Europski državljani sva ta prava ostvaruju već od našeg pristupanja Europskoj uniji. Hrvatska traži i dobit će ravnopravnost, prednosti koje nudi članstvo, uz obveze koje već sada ispunjavamo. Benefiti će biti najizraženiji za poduzetnike, izvoznike i one koji posluju s inozemstvom. Hrvatski građani će moći slobodno putovati po cijeloj Europskoj uniji bez graničnih kontrola i koristiti sve prednosti Schengenskog područja, a naše pristupanje prostoru slobodnog kretanja u kojem živi 420 milijuna ljudi osigurat će i bolju prometnu povezanost i jačanje hrvatskog izvoza. Zato je to prioritet hrvatske europske politike.

Premijer Andrej Plenković je najavio kako ćemo u sektoru umjetne inteligencije biti jedna od vodećih zemalja u ovom dijelu Europe. Je li to floskula ili postoji neka agenda da se ovdje nešto događa u pitanju razvoja umjetne inteligencije?

- Hrvatska može biti uspješna i konkurentna u razvoju i primjeni umjetne inteligencije i ostalih digitalnih tehnologija. To je činjenica i to dokazuju brojne uspješne hrvatske IT tvrtke poput Infobipa, Photomatha i cijelog niza drugih koji su ostvarili u 2019. izvoz veći od osam milijardi kuna, uz rast od 15 posto. Kvalitetni projekti koji su nastali kao rezultat hrvatskog znanja daju nam za pravo da stremimo liderstvu u razvoju novih tehnologija. Kad pogledamo činjenicu da digitalno gospodarstvo danas raste sedam puta brže od ostatka, da će sljedećih deset godina na razini Europe biti europsko digitalno desetljeće s velikim mogućnostima financiranja, vidimo da je to prvoklasna prilika koju Hrvatska može i mora iskoristiti uz pomoć europskih fondova, od kojih će kroz paket oporavka najmanje 20 posto biti iskorišteno za digitalne tehnologije. Vlada je odlučila poduprijeti takav smjer i to je vrlo pozitivno. Nedavno olakšavanje statusa digitalnih nomada, primjerice, doprinosi prepoznavanju Hrvatske, a osobito Dalmacije, kao idealnog mjesta za one koji svoj posao mogu obavljati iz cijeloga svijeta zahvaljujući digitalnim tehnologijama.

Govori se da Europa kaska što se tiče umjetne inteligencije. Kažu da je EU preregulirana normama o etičnosti, zaštiti osobnih podataka i slično, što je koči u razvoju AI u odnosu na Kinu i Ameriku. Kako vidite idućih deset godina EU digitalnog razvoja koje spominjete?

- Primarna uloga umjetne inteligencije je povećanje kvalitete ljudskog života, a ne utrka za profitom ili stjecanje kontrole nad ljudima. Europa u tome ima presudnu ulogu i treba ponovno osnažiti svoj jedinstveni i društveni razvojni model, koji je u opreci s nekim globalno prisutnim sustavima i režimima. Pritom ne smijemo i nećemo prigušiti inovaciju i konkurentnost pretjeranim reguliranjem, ali moramo na prvom mjestu imati zaštitu ljudskog prava i dostojanstva. Vezano za usporedbu, ključno pitanje koje se nameće je – gdje bi ljudi doista htjeli živjeti? U kakvom distopijskom sustavu kontrole ili u zajednici otvorenoj inovaciji, ali sa čovjekom u središtu? Odgovor se meni čini potpuno nedvosmislen.

Strateška autonomija

Europski odbor za umjetnu inteligenciju AIDA, kojemu ste potpredsjednik, imao je nedavno susret s američkim partnerima. Koliko povjerenje vezano za cyber sigurnost i upotrebu umjetne inteligencije postoji među globalnim partnerima s obzirom da su nedavno izišli podaci da su Amerikanci preko Danske špijunirali Angelu Merkel? Osobito zato što mi u Europi često nabavljamo uređaje od globalnih proizvođača koji su izvan njezinih granica?

- Koncept strateške autonomije sve je prisutniji u europskoj politici od pandemije. Evidentno je da umjetna inteligencija ima izravan utjecaj ne samo na gospodarstvo kroz produktivnost i konkurentnost, već itekako i na nacionalnu sigurnost. Duboko smo svjesni situacije i razumijemo procese. U tijeku je na trenutke i bespoštedna globalna utrka u razvoju i primjeni tehnologija, a Europa je akter te utrke. Iako u nekim dijelovima zaostaje za konkurencijom, ona ima neke svoje komparativne prednosti. U našem, europskom modelu čovjek je u središtu procesa, ljudsko blagostanje i ljudsko dostojanstvo nasuprot bilo kakvim autoritarnim kretanjima s jedne, ili ekstremno individualističkim kretanjima s druge strane. Zato interes čovjeka, obitelji i zajednice kao temelj za kreiranje politika, a ne primat sile ili interes korporacija. Zamah kvaliteti ljudskoga života, a ne kontrola stotina milijuna ljudskih života i sudbina.

image

 
Goran Mehkek/Cropix

U Amsterdamu testiraju električne robotske čamce za plovidbu gradskim kanalima. To je jedan primjer nestajanja radnih mjesta. Tko će puniti državne i gradske proračune, ako roboti i AI ukinu naše poslove?

- Napredak tehnologije neminovno uzrokuje nestajanje nekih tradicionalnih, klasičnih radnih mjesta, no isto tako, uči nas povijest, uzrokuje i stvaranje novih, kreativnijih, bolje plaćenih i u konačnici humanijih radnih mjesta koja do tada nisu postojala. Moderne tehnologije su moćno oruđe u podizanju kvalitete života, ali je nužno osigurati inteligentnu i pažljivu primjenu. U suštini je riječ o jednoj vrsti interakcije čovjeka s novom tehnologijom i umjetnom inteligencijom koja nije predodređena završiti na ovaj ili onaj način. Na nama je koristiti je za opće dobro, za poboljšanje načina života naše europske civilizacije, kao i osnaživanje Hrvatske.

Split može doći do sredstava za IT industriju na Dračevcu

Split namjerava na području Dračevca razvijati IT industriju. Tako se izjasnio bivši gradonačelnik, a i novi je rekao da namjerava podržati umjetnu inteligenciju. Može li Grad Split aplicirati da nešto od tih 20 posto sredstava usmjeri za razvijanje IT industrije na Dračevcu?

- Apsolutno. Već dodijeljenih 105 milijuna kuna početak je Tehnološkog parka, kao i Splita okrenutog naprednim tehnologijama koje nose visoku dodanu vrijednost. Za razvoj kapitalnih projekata takve vrste nužne su sinergija i jedinstvena potpora javnog sektora i lokalne zajednice, za što postoje brojni pozitivni primjeri u Hrvatskoj. Od Centra za umjetnu inteligenciju u Lipiku, podrške koju gaming industriji daje Grad Novska, pa do Osijek Software Cityja. Poduzetništvo orijentirano na digitalnu transformaciju naših društava koja je neizbježna motor je razvoja cjelokupne zajednice. Zato treba veću društvenu podršku, kao što je to, primjerice, slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. srpanj 2021 16:00