StoryEditor
PanoramaNastavak priče

Po‘ grada bilo je u izviđačima: skauti nisu izgubili entuzijazam ni u godinama rata i zabrana, ova su poznata imena obilježila pokret u Splitu

Piše Herci Ganza
3. studenog 2020. - 08:20
Najuspješnija splitska ekipa svih vremena u topografskoj orijentaciji i višeboju – 'splitovci' pobjednici JIPV-a 1985.: Denis Vukušić, Marijo Jakus, Goran Bakalar, Renato Munitić i Alen MužićPrivatni Album

Iako je djelovanje skauta prekinuo početak Drugoga svjetskog rata 1941., a potom je njihovo djelovanje u promijenjenim političkim okolnostima u novoj Jugoslaviji 1946. službeno zabranjeno, entuzijazam prirodnjačkog odgojnog modela skautizma nije nestao među volonterima veteranima, kao i nekadašnjim članovima voljnim slična iskustva omogućiti novim naraštajima splitske dice. Iskustva i nezamjenjive uspomene tinjale su i u godinama rata i zabrane, ali snovi i želje ostvaruju se upornima...

Predratni skauti 1950. dobivaju dopuštenje za pokretanje preimenovane izviđačke organizacije pod uvjetom da ona ne bude povezana sa Svjetskim skautskim pokretom zbog ideoloških razloga. Prihvaćajući neke nove nazive i pravila, zadržavaju stare metode temeljene na principima prirodoljublja i čovjekoljublja, koje kroz neformalno obrazovanje i humanističko djelovanje pridonose formiranju korisnih članova društvene zajednice.

Zahvaljujući optimizmu i zanosu predratnog skauta Mirjama Tecilazića, već 1950. u Splitu je osnovana prva izviđačka jedinica. Tako su Splićani, uz Zagrepčane, postali nositelji obnove snažnog, popularnog i uskoro masovnog pokreta koji je u vrijeme poslijeratne neimaštine nudio nezamislivu čaroliju i pustolovinu. Najvažnije je bilo u startu educirati voditelje te je prvi tečaj za one koji će neposredno raditi s članovima organiziran 1951. u Ozlju, zbog čega se dan njegova početka, 19. svibnja, obilježava kao Dan izviđača. Jedan od stručnih voditelja toga tečaja bio je hrvatski književnik i novinar Danko Oblak te su se tako (u prvom nastavku feljtona spominjanim) Tomu Sawyeru, Petru Panu i šegrtu Hlapiću, u Dankovim zbirkama priča za djecu "Priče kraj logorske vatre" (1951.) i "Zelena patrola" (1952.) pridružili pravi izviđački književni junaci.

Naglo omasovljenje

Uz Mirjama Tecilazića (1915. – 1981.), koji je raspirio plam u Splitu, a potom ga u idućem desetljeću proširio diljem Dalmacije, bio je poletni tim njegovih najbližih suradnika koji su pridonijeli naglom omasovljenju organizacije (abecednim redom): Branko Baldasar, Miro Balov, Zdravko Bilobrk, Tonko Bradarić, Toma Bradarić, Vilim Bujević, Tonka Čakarun, Milojko Čišić, Nada Čišić, Marija i Petar Čović, Edo Deković, Branko Gabričević, Ante Jelaska, Miljenko Kesić, Ante Kosor, Dinka Ljubić, Petar Matković, Petar Milas, Neda Miš, Davor Trs, Dinko Pivalica, Nikša Tommaseo, Ante Veža, Božo Viskić, Marica Vojković, Ićo Vučković i Stevo Vujnić. Prve tri izviđačke patrole "Lav", "Tigar" i "Leopard" vodili su Stjepko Bradarić, Josip Milat, Vinko Podrug i Mirko Poduje.

image
Najuspješnija splitska ekipa svih vremena u topografskoj orijentaciji i višeboju – 'splitovci' pobjednici JIPV-a 1985.: Denis Vukušić, Marijo Jakus, Goran Bakalar, Renato Munitić i Alen Mužić
Privatni Album

Tijekom 70-godišnjega kontinuiranog djelovanja izviđačke organizacije u Splitu se osnivaju odredi: "Split" (1951.), "Marjan" (1956.), "Jadran" (1956.), "Mirko Kaliterna" (1960.), "Velimir Škorpik" (1962.), "Duško Mrduljaš" (1963.), "Henrik Znidarčić Riko" (1976.), "Bratstvo-jedinstvo" (1979.), "Prijatelji" (1999.) i "Posejdon" (2010.). Posebno smo ponosni što smo rodni grad izviđača pomoraca. Naime, uz zelene izviđače (prašinare), već 1952. pod okriljem Odreda "Split" osnovana je prva posada izviđača pomoraca, koja je svoj program usmjerila aktivnostima i znanjima vezanim uz more, te se 1956. izdvojila u prvi pomorački izviđački odred "Jadran".

U našoj bližoj okolici, opet Tecilazićevom inicijativom, osnivaju se jedinice: "Ivica Marušić" Omiš (1954.), "Ivo Guina" Trogir (1956.), "Silvestar Batina" Kaštel Sućurac (1957.), "Pave Mandić" Dugi Rat (1974.), "Ivo Braškin – Marjan" Kaštel Gomilica (1976.), "27. listopad" Kaštel Novi (1977.) i "Klis" Klis (1986.).

Broj članova i jedinica desetljećima je rastao, kao i njihova aktivnost te prisutnost i ugled na društvenoj sceni kao jedinstvene organizacije temeljene na specifičnom odgojnom programu koji sustavno nadopunjuje odgoj mladih u domu i školi. Godine 1979. Hrvatska ima 45.154 člana u 430 izviđačkih jedinica.

Osamdesete su bile zlatne godine izviđačke organizacije, a iz splitske statistike izdvajamo respektabilne brojeve iz 1986.: Savez izviđača općine Split broji 1740 članova, od kojih je 651 poletarac i pčelica u 47 jata, 713 mlađih izviđača i planinki u 76 vodova, 185 izviđača i planinki omladinske dobi okupljenih u 17 vodova te 91 brđanin u šest klubova. Godišnji zbroj uloženog vremena ondašnjih članova iznosi impozantnih 498.887 volonterskih sati!

image
Trideset splitskih izabranih izviđača i planinki uz trojicu voditelja, Branislava Nikolina, Mirka Kusića i Milana Hasana, činilo je 'državnu reprezentaciju' na Međunarodnom logoru prijateljstva 'Poljska 1985.' u Gdinji
Privatni Album

Logorovanje - kruna svega

Uz raznovrsne aktivnosti tijekom godine, kao što su izleti, bivaci, ekspedicije, izviđački višeboji i olimpijade, kvizovi, kulturološke, ekološke i humanitarne aktivnosti, logorovanja su oduvijek bila kruna izviđačkog rada, godišnja akcija na kojoj su se pokazivala sva stečena znanja, od gradnje priručnih objekata, preko kuhanja, poznavanja prirode, orijentacije, do iskazivanja talenata u sportskim, kulturološkim i drugim vještinama. Osmišljena dječačka igra, drugarstvo, dijeljenje, pustolovina, avantura, izazov – preduvjet su zdravog odrastanja u vršnjačkoj grupi koje osigurava socijalizaciju, preuzimanje odgovornosti i osamostaljenje, a ujedno kroz iskustveno učenje predstavlja jedinstvenu školu za život. Mnogima su logorovanja bila upravo prvi korak u život, odlazak iz sigurnog obiteljskog gnijezda, škola suživota i prihvaćanja pravila života u široj mladenačkoj zajednici.

Aktivni članovi izviđačke organizacije u Splitu svojedobno su bili: bivši gradonačelnici Zvonimir Puljić i Ivo Baldasar, pisac i kritičar Igor Mandić, najuspješniji hrvatski alpinist, osvajač najviših vrhova svih kontinenata Stipe Božić, dobri duh Hrvatske gorske službe spašavanja Vinko Prizmić, bivši zamjenik premijera RH i ministar unutarnjih poslova RH Ranko Ostojić; iz domene duhovnog života jedna od moralnih vertikala našega grada, pater fra Špiro Marasović, bivši član komisije "Iustitia et pax"; poznate ličnosti iz svijeta sporta Srđan i Goran Ivanišević te Dino Rađa; iz glazbenog svijeta dugogodišnji dirigent Gradskog mandolinskog društva "Sanctus Domnio" Vladimir Lukas, operni pjevač Marijo Krnić te pop-pjevači Ljiljana Nikolovska, Severina i Giuliano Đanić, filmski redatelji Dražen Piškorić i Nina Mimica...

Tijekom posljednjih 70 godina procjenjuje se da su splitski izviđači ostvarili više od 500 višednevnih skautskih logorovanja u prirodi, u trajanju od prosječno 15 do 17 dana, za prosječno 50 do 60 djece, što je ukupno otprilike 400.000 dana pod šatorima, u korisnim aktivnostima u prirodi.

U istom je razdoblju ostvareno više od 300 zimovanja – višednevnih boravaka na snijegu – što nam za prosječno trajanje od sedam dana i prosječan broj od 20 sudionika daje ukupni rezultat od oko 40.000 dana na snijegu i u prirodi u zimskim uvjetima.

IZLOŽBA ISPRED HNK

Splitski skautski zbor svoju će stotu obljetnicu obilježiti izložbom fotografija na Trgu Gaje Bulata (ispred HNK Split) od 7. do 15. studenoga 2020. Na panoima koje će sugrađanima ponuditi kratki presjek skautizma bit će i ovaj o američkom astronautu i glavnom zapovjedniku svemirskog broda Apollo XI. Neilu Armstrongu, prvom čovjeku koji je 20. srpnja 1969. godine kročio nogom na Mjesec, a koji je bio strastveni i nagrađivani skaut. Putujući k Mjesecu, dva dana prije slijetanja iz svemira se obratio skautima, a među stvarima koje je donio sa sobom na Mjesec bio je World Scout Badge. Danas je taj unikatni suvenir pohranjen u Svjetskom skautskom sjedištu u Ženevi.

ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA SKAUTA

– Među svjetskim "celebrityjima" skauti su bili: Paul McCartney, John Lennon, Keith Richards, Steve Jobs, David Lynch, Steven Spielberg, Harrison Ford, Jimmy Stewart, Bill Gates...
– Prvi nastup David Bowieja bio je na skautskom logorovanju.
– Američki predsjednici John F. Kennedy, Gerald Ford, Jimmy Carter, George W. Bush, Bill Clinton i Barack Obama bili su skauti, a Ford je čak osvojio i najviši američki skautski rang "Eagle Scout".
– Američki predsjednik je redoviti počasni predsjednik skautske organizacije SAD-a, što je tradicija još od Theodora Roosevelta 1911.
– Kraljica Elizabeta II. je pokroviteljica, a vojvoda od Kenta, princ Edward i vojvotkinja od Cambridgea Kate Middleton su predsjednici britanske skautske organizacije. Kate ćete vrlo često vidjeti s maramom oko vrata kako volontira na skautskim aktivnostima.
– Poznati avanturist, pisac i televizijski voditelj Bear Grylls počasni je predsjednik skauta UK.
– Švedski kralj Karl XVI. Gustav skaut je od svoje devete godine i redoviti je posjetitelj velikih međunarodnih skautskih skupova, na koje uvijek dolazi bez osiguranja. I njegov je otac, princ Gustav Adolf, bio ne samo skaut, nego i aktivni skautski voditelj s međunarodnim "Wood Badge" zvanjem.
– Dvije trećine djelatnika IBM-a osamdesetih godina bili su bivši skauti.
– Čak 11 od 12 astronauta koji su hodali po Mjesecu bivši su skauti.

item - id = 1055109
related id = 0 -> 1051445
related id = 1 -> 1036887
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. siječanj 2022 09:16