StoryEditor
PanoramaStrašna upozorenja

Dvije milijarde ljudi mogle bi pretrpjeti nestašicu hrane zbog klimatskih promjena: njima se pridružuju žeđ, zarazne bolesti, a mi uporno odgađamo ozbiljne korake

Piše Hina
22. listopada 2021. - 14:27

Najveće godišnje istraživanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi utvrdilo je da je u 2020. do 19 posto Zemljine kopnene mase zahvaćeno ekstremnom sušom 2020. i upozorilo da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti hrane, što već pogađa više od dvije milijarde ljudi.

Istraživanje Lancet Countdown utvrdilo je da je, u usporedbi s povijesnim prosjekom, globalna populacija starija od 65 godina proživjela 3,1 milijardu dodatnih ekstremno toplih dana u prošloj godini.

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego prije, a milijuni poljoprivrednika i građevinskih radnika gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana.

A klimatske promjene stvaraju idealne uvjete za zarazne bolesti poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije na daleko većim područjima svijeta, uključujući Europu, nego prije samo nekoliko desetljeća.

"Klimatske promjene su tu i već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu", rekao je Anthony Costello, izvršni direktor Lancet Countdowna.

image
Yui Mok/AFP

"Kako se kriza covid-19 nastavlja, svaka se zemlja suočava i s nekim aspektom klimatske krize."

Analiza je pokazala da je pet godina s najviše područja pogođenih ekstremnom sušom bilo nakon 2015.

Poremećaj ciklusa vode zbog globalnog zagrijavanja skraćuje vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima i povećava pritisak na proizvodnju hrane.

Prema Lancetu potencijal prinosa kukuruza, globalne osnovne hrane, već je pao 6 posto u usporedbi s razinama iz 1981.-2010. Pšenica je doživjela pad potencijalnog prinosa od 3 posto, a riža za 1,8 posto.

I morska hrana o kojoj ovisi 3.3. milijarde ljudi pod "sve je većom prijetnjom", a prosječna temperatura mora raste u gotovo 70 posto teritorijalnih voda u usporedbi sa stanjem prije samo 15 godina.

U izvješću se također upozorava da je gotovo tri četvrtine ispitanih zemalja reklo da vjeruje da si ne mogu priuštiti integriranu nacionalnu zdravstvenu i klimatsku strategiju.

"Ove smo godine vidjeli ljude koji trpe jake vrućine, smrtonosne poplave i požare", rekla je voditeljica studije Maria Romanello.

image
Adrian Dennis/AFP

“Ovo su sumorna upozorenja da, svakim danom kojim odgađamo odgovor na klimatske promjene, situacija postaje sve kritičnija. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica klimatskih promjena."

U uvodniku Lancet je pozvao svjetske čelnike da na predstojećem summitu COP26 preusmjere neke od milijardi koje troše na oporavak od covida-19 na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja.

"Ovogodišnji pokazatelji daju sumornu perspektivu: globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni ishodi se pogoršavaju."

AFP je u lipnju dobio nacrt procjene utjecaja klimatskih promjena od Međuvladinog panela za klimatske promjene.

Upozoreno je da će porast temperature izložiti još desetke milijuna bolestima, suši i bolestima već 2050. godine.

item - id = 1137119
related id = 0 -> 1146259
related id = 1 -> 1145803
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. studeni 2021 19:28