Europska komisija je službeno odobrila korištenje crva u ljudskoj ishrani. Tako se dopušta prodaja pekarskih proizvoda, mliječnih i voćnih prerađevina te drugih prehrambenih proizvoda s dodatkom praha od ličinki velikog žutog crva brašnara, prethodno tretiranim UV zrakama. Glavni argument Europske komisije za prodaju crva i insekata kao ljudske hrane je sve veća potražnja za hranom i sve manji poljoprivredni prinosi uzrokovani globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama.
Agenciji za sigurnost hrane (EFS-a) nije trebalo dugo da donese ovako radikalnu odluku koja utječe na ljudsku ishranu pa se tako prema Uredbi Europske komisije jesti mogu i skakavci, zrikavci, mali brašnari i njihove ličinke, zamrznute, sušene (bez krila i nogu) ili mljeveni kao sastojci nekih drugih proizvoda, kruha, peciva, müsllia, žitarica, energetskih pločica, jela na bazi žitarica, tjestenine i pizze, čokolade maslaca.
Ipak, premda se čini da su crvi na mala vrata ušli u svakodnevni meni ipak nije preporučljivo jesti sve crve, pa tako ako vam se brašno, riža tjestenina, stara kutija keksa ili zaboravljena bombonijera ucrvaju od stajanja bacite ih u smeće. Ili ako zagrizete jabuku ili sočnu trešnju pa u njoj naiđete na kakva „podstanara“ nemojte ga pojesti jer takvi živi crvi nisu obuhvaćeni Uredbom EU komisije, koja se odnosi isključivo na prerađevine od crva,odnosno brašno koje se kasnije dodaje kao proteinski aditivi prehrambenim artiklima.
I do sada su se različiti insekti mogli naći na policama trgovačkih centara, poput skakavaca ili cvrčaka u prahu, koji su se dodavali ako alternativni izvor proteina ljudskoj ishrani. Navodno se pripremaju i prah muhe, trutova i brašnastog moljca, no oni će valjda pričekati neku drugu odluku Europske komisije.
Na ovu najnoviju Uredbu EU birokracije, koja je najviše pogodila one slaboga želudca izazvavši im stomačne tegobe, reagirala udruga Prijatelji životinja.
- Ne moramo jesti crve jer na tržištu imamo brojne biljne izvore bjelančevina, kazala je Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Ona dodaje da su bjelančevine i u grahu i bademima, koji su svima prihvatljiviji od mljevenih crva te da je apsurdno da danas, kada imamo nutritivno vrijedne burgere i druge proizvode od biljnih proteina, koji vrlo vjerno oponašaju strukturu i okus mesa, prednost dajemo mljevenju crva i kukaca.
-Umjesto toga, trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koji su već sada dostupni i razvijaju se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa, koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine. Naposljetku, uobičajena biljna hrana poput graha, badema ili gljiva prepuna je bjelančevina. Kada bismo poljoprivredne površine koristili za uzgoj biljne hrane za ljude umjesto za žitarice za prehranu stoke, nitko ne bi ostao gladan, ističe Balaš Cerjak.
Prijatelji životinja upozoravaju da je upravo uzgoj životinja za hranu usko povezan s rasipanjem prirodnih resursa, zagađenjem okoliša, klimatskim promjenama, smanjenjem biološke raznolikosti, deforestacijom i pustošenjem mora. Naglašavaju da nas neće spasiti prehrana kukcima, već smanjenje potrošnje mesa i konzumacija biljne hrane.
-U proteklih 50 godina konzumacija mesa u svijetu se učetverostručila, a posljedice toga su drastične. Uzgoj životinja iziskuje goleme količine zemlje za uzgoj stočne hrane. 80 posto šuma na svijetu nemilosrdno se krči uništavajući sav život u njima. To je uzrok i golemu trošenju prirodnih resursa i potrošnje pitke vode jer se čak 70 posto uloženog baca. Uzgoj životinja utječe i na klimatske promjene, i to više od sveg svjetskog prometa. Radi se o više od 90 milijarda uzgojenih životinja samo na farmama. Uz činjenicu i porasta broja stanovnika na Zemlji, jasno je da je uzgoj životinja za hranu ozbiljna prijetnja preživljavanju i opstanku ljudske vrste na planetu. Neće nas spasiti prehrana kukcima, već samo drastično smanjenje konzumacije mesa, mlijeka i jaja te korištenje biljnih izvora bjelančevina. Na našemu tržištu mogu se naći razne vrste biljnoga mesa u obliku burgera, medaljona, mljevenoga mesa, kobasica, salama, i to raznih vrsta i okusa, među kojima svatko može naći nešto za sebe. Vjerujemo da su proteini graška ili boba potrošačima prihvatljivija alternativa od mljevenih crva i kukaca, pojašnjava Balaš Cerjak.
Ipak, čini se da konzumacija sušenih crva i insekata nije toliko sigurna, što pokazuju istraživanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija. U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterija. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali, dok su proizvodi temeljeni na biljnome mesu slobodni su od antibiotika, hormona, pesticida i kemijskih sredstava.
Laboratorijski uzgojena piletina i svinjetina postali su dostupni u ljudskoj ishrani diljem svijeta pa je samo pitanje vremena kada će se meso naći i na tržištu Europske unije. Umjetna hrana bez životinjskih proteina posljednjih godina je pravi hit, ne samo za vegane i poluvegane već i tradicionaliste koji žele probati nešto novo.
Tako umjetno meso sadrži grašak, soju ili pšenične proteine, masnoće koje pomažu što boljoj imitaciji mesa. Stavlja se i kokosovo ulje, aditivi, javorova vlakna, celuloza, sve kako bi umjetni šnicel ili burger, bio što sličniji pravom mesu, kakvo kupujemo u našim mesnicama. Takvih eksperimenata sa sintetskim mesom bilo je i na području EU-a.
Jedna tvornica u Nizozemskoj čak je proizvodila goveđe odreske na 3D printeru samo što se umjesto plastike modeliraju kaša od graška i mrkve. Ovisno o performancama samog 3D printera, hrana se može prilagoditi obliku, boji, teksturi, aromama ili hranjivim sastojcima. Proces procjene rizika koji provodi EFSA traje devet mjeseci, a da bi se nova hrana odobrila na teritoriju EU-a, potrebno je utvrditi da ne predstavljati rizik za ljudsko zdravlje na temelju znanstvenih dokaza.
Takva hrana ne smije dovoditi potrošača u zabludu, posebno kada je hrana namijenjena zamjeni druge hrane i kada je njezina nutritivna vrijednost značajno promijenjena, te za potrošača ne smije biti nutritivno nepovoljna pri uobičajenoj konzumaciji. I tek nakon što se znanstveno potvrde ove pretpostavke, nova hrana će dobiti dopusnicu da se može koristiti u ljudskoj prehrani na području EU-a. Crvi brašnari su prošli ovu proceduru, a na potrošačima je da sami ocjene hoće li ih jesti. Na pakiranjima kruha i peciva, keksa, proizvodima na bazi tjestenine, prerađevinama od krumpira, siru, prerađevinama od voća i povrća mora pisati da sadrži mljevene crve brašnare, pa tko voli i ima dobar apetiti nek izvoli.
Prema statistikama na području EU-a, godišnje se proizvede oko 6.000 tona raznih kukaca i crva. Bogati su proteinima, pretpostavlja se da imaju čak 70 posto proteina više od piletine i svinjetine. Ekskluzivno pravo proizvodnje brašna od crva dobila je na rok od pet godina francuska tvrtka, Nutri‘Earth, inače specijalizirana za održivu proizvodnju alternativnih proteine. I druge će se tvrtke moći uključiti u proizvodnju ukoliko ispune odgovarajuće standarde.
Smrznuti, sušeni i mljeveni oblici velikog brašnara (ličinka Tenebrio molitor) mogu se neometano prodavati u trgovačkim centrima na policama hrane za ljude. Cijeli je crv može se konzumirati, ne uklanja se nijedan njegov dio. Prije usmrćivanja smrzavanjem kukci i crvi se ne smiju hraniti barem 24 sata kako bi ličinke stigle izbaciti sadržaj crijeva, stoji među ostalim u Uredbi Europske komisije, u kojoj se navodi da crvi prije mljevenja i konzumacije moraju biti tretirani UV zrakama.
Komentari (0)
Komentiraj