Mnogi sanjaju o tome da što prije odu u mirovinu i konačno uživaju u danima bez stresa, rokova i poslovnih obveza. No, novo istraživanje sugerira da prerani odlazak s tržišta rada možda nije najbolja odluka kada je riječ o zdravlju mozga.
Naime, istraživači su otkrili da osobe koje prestanu raditi ranije mogu brže gubiti određene kognitivne sposobnosti poput pamćenja, planiranja i jezičnih vještina. Iako rezultati ne dokazuju da rana mirovina izravno uzrokuje pad mentalnih sposobnosti, pokazuju jasnu povezanost između ranijeg prestanka rada i bržeg kognitivnog propadanja.
U istraživanju su analizirani podaci više od 40 tisuća osoba u dobi od 51 godine naviše, a znanstvenici su pratili kako promjene na tržištu rada, poput ranog umirovljenja ili gubitka posla, utječu na njihove mentalne sposobnosti tijekom vremena.
Posao nije samo plaća
Stručnjaci ističu da posao ljudima daje mnogo više od financijske sigurnosti. Svakodnevna rutina, razgovori s kolegama, rješavanje problema i osjećaj svrhe igraju važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga.
"Može pružiti dnevnu rutinu, društvenu interakciju, fizičku aktivnost, osjećaj svrhe i priliku za učenje novih stvari. Sve to podržava zdravlje mozga", rekao je profesor medicine Jerry H. Gurwitz.
Dodaje i da samo istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.
"Nije riječ o randomiziranom kontroliranom istraživanju i ne može dokazati uzročnost", naglasio je Gurwitz, istaknuvši da na rezultate mogu utjecati i drugi čimbenici poput stresa, financijske nesigurnosti ili gubitka zdravstvenog osiguranja.
Mozak treba stalnu aktivnost
Sličnog je mišljenja i neurolog Paul Schulz koji smatra da je mentalna aktivnost ključna za očuvanje moždanih funkcija.
"Mozak je poput mišića. Ako ga ne koristimo, s vremenom dolazi do slabljenja njegovih funkcija", objasnio je.
Osim intelektualnog izazova koji posao donosi, stručnjaci upozoravaju i na važnost društvenih kontakata. Mnogi ljudi na poslu svakodnevno komuniciraju, stvaraju prijateljstva i osjećaju pripadnost zajednici.
"Usamljenost je puno veći čimbenik kognitivnog propadanja nego što smo nekada mislili. Na poslu ljudi razgovaraju jedni s drugima i razvijaju prijateljstva. Neki nakon umirovljenja pronađu zamjenu za to, ali mnogi ne", rekao je Schulz.
Mirovina ne znači kraj aktivnog života
To, naravno, ne znači da bi svi trebali raditi što dulje pod svaku cijenu. Stručnjaci naglašavaju da je najvažnije ostati fizički, mentalno i društveno aktivan čak i nakon odlaska u mirovinu.
Redovita tjelovježba, volontiranje, druženje s prijateljima i obitelji, učenje novih vještina ili hobija te osjećaj da život i dalje ima svrhu mogu imati velik utjecaj na očuvanje kognitivnih sposobnosti.
Gurwitz ističe da je jednako važno voditi računa i o općem zdravlju.
"Važno je kontrolirati krvni tlak, kolesterol i dijabetes, ne pušiti te se hraniti na način koji pogoduje zdravlju srca. Osim toga, unos alkohola treba ograničiti, osigurati kvalitetan san te na vrijeme liječiti probleme sa sluhom ili vidom", poručio je.
Iako rezultati istraživanja još trebaju dodatne potvrde, stručnjaci se slažu da, bez obzira na godine, mozak voli izazove. Zato, čak i nakon odlaska u mirovinu, vrijedi pronaći aktivnosti koje će vas potaknuti na razmišljanje, učenje i druženje s drugima, piše Very Well Health.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....