Glas iz stare domovine/ Una voce dalla madre patria naziv je izložbe skulptura, modela, crteža i fotografija, akademskog kipara Kuzme Kovačića koja je svečano otvorena na Dan hrvatske državnosti u Mundimitru/ Montemitro, jednoj od preostalih "oaza" hrvatskog jezičnog etničkog identiteta u talijanskoj regiji Molise.
Autorova želja da se izložba otvori na Dan hrvatske državnosti oslikava kontinuiranu koheziju raseljene i domovinske Hrvatske, satkanu kroz umjetnost, navezanost i identitet. Dok je lokalni narativ izložbe upotpunjen činjenicom da je ista otvorena u trodnevlju "na zanji petak", odnosno najveći tradicionalni blagdan Moliških Hrvata sv. Lucije, kada se ujedno slavi spomen na dolazak prvih Hrvata na talijansku obalu u 15. i 16. stoljeću, koji su bježeći pred Osmanlijama upravo na jedan svibanjski petak premostili more noseći sa sobom samo kip svetice.
Hrvatska matica iseljenika Podružnica Split i Zaklada "Agostina Piccoli" organizatori su ovog respektabilnog umjetničkog događaja, koji je još jednom potvrdio blisku povezanost Moliških Hrvata sa svojom Domovinom "s one bane mora".
Splitsko dalmatinska županija preko resornog Odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu, poduprla je realizaciju same izložbe, dok je Ogranak Matice hrvatske u Splitu donirao dio svojih nakladničkih izdanja.
‘S one bane mora‘
Događaj je uz akademika Kuzmu Kovačića i kustosa izložbe prof. Milana Bešlića, održan u nazočnosti brojne zainteresirane publike i mještana, kao i veleposlanika Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici, mr.sc. Jasena Mesića, gradonačelnika općina Mundimitar (Montemitro) i Kruča (Acquaviva Collecroce) Sergia Sammartina i Francesca Trolija, te voditelja Podružnice Split Hrvatske matice iseljenika, Ante Ćalete i Francesce Sammartino, predsjednice Zaklade "Agostina Picoli".
Obraćajući se veleposlanik Mesić istaknuo je "kako ovakve inicijative predstavljaju dragocjenu priliku ne samo za male zajednice nego i za sve one koji se žele približiti hrvatskoj umjetnosti i kulturi. Čestitajući nazočnima Dan državnosti, istaknuo je kako djela Kuzme Kovačića pripovijedaju povijesni, kulturni i duhovni put jednog drevnog naroda i mlade države poput Hrvatske, vodeći posjetitelja od umjetnikovih početaka osamdesetih godina do velikih djela nacionalnog i međunarodnog značenja".
Povezujući literarno stilske izričaje Petra Preradovića iz pjesme "Jezik roda moga" s putopisnom poezijom "Odlazak" Tina Ujevića, voditelj splitske Hrvatske matice iseljenika apostrofirao je filozofsku sintezu francuskog književnika i nobelovca Andréa Gidea kako "Ne možemo otkriti nova mora dok nemamo hrabrosti izgubiti obalu iz vida"; konceptualno nadopunjujući "tri protagonista izložbenog susreta u Mundimitru/"S one bane mora": hrvatski nacionalni i jezični identitet očuvan od vanjskih utjecaja reljefom Colline del Sannio, hodočasnika i nositelja glasa iz stare domovine, kipara Kuzmu Kovačića i sv. Luciju, zaštitnicu Mundimitra, kojoj upućujemo svoje molitve i zazive.
Ovaj zanimljivi troplet određenja, umjetnosti i religije uvezan u univerzalnu misao transcendentalnosti, naslućuje kako se samo vjerom i pouzdanjem pa čak i onda kada se "obala izgubi iz vida" dolazi do nečeg novog, dubljeg i sadržajnijeg. Da bi smo mogli izaći iz komfora vlastite egzistencije potrebno je "zaveslati na pučinu", biti smion i hrabar.
Kovačićeva umjetnost spaja identitet, povijest i sakralno. U tom kontekstu, izložba "Glas iz stare domovine" sugerira kako očuvanje identiteta u tuđini zahtijeva istu onu hrabrost o kojoj Gide govori — upotpunjenu vjerom kao sidrom pouzdanja i smisla", zaključio je Ćaleta.
mediteranska baština i kršćanska duhovnost
Jedna od najvažnijih poluga očuvanja i promoviranja etnosa Moliških Hrvata, predsjednica Zaklade "Agostina Piccoli", prof. Francesca Sammartino, pozdravljajući sudionike na moliškohrvatskom govoru (na-našo), podsjetila je na važnost inicijativa za jačanje kulturnih veza između moliškohrvatske zajednice i Hrvatske. "More koje nas je nekada dijelilo sada nas povezuje. Bez mostova koje gradimo desetljećima s drugom stranom Jadrana vjerojatno bismo već pali u zaborav, a danas svaki "glas iz stare Domovine" znači veliku podršku u očuvanju i promicanju hrvatskog identiteta u maloj i krhkoj zajednici poput moliškohrvatske".
Ujedno je istaknula i ulogu umjetnosti kao univerzalnog jezika koji može graditi mostove s drugom obalom Jadrana premošćivanjem jezične barijere te izrazila želju da se u budućnosti organizira još više događanja posvećenih likovnim umjetnostima.
Prof. Milan Bešlić odredio je Kovačića "suvremenim klasikom hrvatske umjetnosti" koji snagu izvornog umjetničkog izričaja duboko crpi u ukorijenjenoj mediteranskoj baštini i kršćanskoj duhovnosti.
Okupljenima se u konačnici obratio i sam autor, akademik Kuzma Kovačić, izrazivši zadovoljstvo i emocije zbog boravka u Mundimitru tijekom dana posvećenih svetoj Luciji i Dana državnosti Republike Hrvatske. Umjetnik je izložbu opisao kao zbirku "poetskih kiparskih ispovijedi", prisjećajući se kako njegovo zanimanje za moliškohrvatsku zajednicu seže još u djetinjstvo, kada je o njoj prvi put čitao u pučkom katoličkom kalendaru svoje bake. Od tada je, rekao je, nosio snažnu želju posjetiti Molise i upoznati ovu zajednicu. Sintetizirajući kroz dio izložbenog postava svojih radova; poput sv. Franje Asiškog, sv. Antuna Padovanskog, kipa posvećenog benediktincima, crteža iz djela "Božanstvena komedija" Dantea Alighierija, povezanost talijanske i hrvatske kulture, pri čemu su Hrvati iz Molisea središnja dodirna točka.
Kovačić je istaknuo izloženi kip "Muku sv. Lucije", kao središnje djelo koje ukazuje na povijesnu zbilju i trajnu navezanost hrvatske zajednice u Moliseu sa svojom starom domovinom, kontemplativno vežući domovinu podrijetla i domovinu nastana s onom Vječnom domovinom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....