Split je dobio izložbu koja otvara vrata jedne manje poznate, ali iznimno važne priče o hrvatskoj kulturnoj baštini. U Palači Milesi, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, svečano je otvorena izložba "Historija zaborava: Prve žene hrvatskih muzeja – Zagreb, Osijek i Split”, koja je privukla brojne zainteresirane posjetitelje. Među izloženim pričama i sačuvanim tragovima prošlosti ponovno su oživjela imena žena čiji je rad ostavio dubok trag u muzejima, iako njihovi doprinosi često nisu dobili zasluženo mjesto u službenim pregledima povijesti.
Među njima su: Tinka Piteša, Aida Koludrović, Vinka Bulić, Marija Selebam de Cattani, Pavlina Bogdan Bijelić, Cata Dujšin-Ribar i Maja Čulić. Neke su u muzejima radile, druge s njima surađivale, ostavljale im zbirke i dokumentaciju ili kulturnim angažmanom sudjelovale u njihovu razvoju. Čuvale su predmete, rukopise i znanja kroz koje danas upoznajemo vlastitu prošlost. A znanje o njima samima ponegdje je ostalo iznenađujuće oskudno.
Izložba nije samo podsjetnik na njihovu stručnost i predanost, nego i poziv da se kulturna povijest promatra iz drukčije perspektive. Iza muzejskih zbirki, vrijednih predmeta i sačuvanih dokumenata stajale su žene koje su istraživale, prikupljale, uređivale i čuvale baštinu, nerijetko bez priznanja kakvo su zasluživale.
Priče koje su predugo ostale na marginama
Projekt je pokrenut u Zagrebu na inicijativu muzejske savjetnice Ane Solter, a nakon predstavljanja u Zagrebu i Osijeku stigao je i u Split. Svaka nova sredina donosi dodatna istraživanja, arhivske dokumente i biografije koje pomažu rekonstruirati živote žena čiji se doprinosi nisu uvijek prepoznavali u povijesnim zapisima.
U projektu sudjeluje deset hrvatskih muzeja: četiri zagrebačka, jedan osječki i pet splitskih. Splitsko izdanje organizira Etnografski muzej Split, u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu, Galerijom umjetnina Split, Hrvatskim pomorskim muzejom Split te Prirodoslovnim muzejom i zoološkim vrtom.
Kustosice izložbe su Ana Solter iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i Ivana Vuković iz Etnografskog muzeja Split, a u istraživanju i pripremi splitske dionice sudjelovali su stručnjaci svih pet uključenih splitskih muzeja.
Nisu bile samo suradnice, nego i čuvarice kulturne baštine
Posebna vrijednost izložbe leži u tome što ne predstavlja isključivo žene koje su imale formalna radna mjesta u muzejskim ustanovama. U središtu su i one čiji se rad može prepoznati kroz privatnu korespondenciju, dnevnike, terenska istraživanja i zbirke koje su ostavile iza sebe.
Njihove sudbine otkrivaju koliko se stručni doprinos žena znao izgubiti iza osobnih okolnosti i društvenih očekivanja. O tome govori i muzejska savjetnica Ivana Vuković, ističući kako su istraživanja pomogla bolje razumjeti položaj žena u međuratnom razdoblju.
– Donekle smo se naslonili na njihova istraživanja, potvrdivši status žena u međuratnom razdoblju. Neću reći nevidljivih, ali često previđenih, ili žena čiji su autobiografski, privatni detalji bili oni koji su nadvladali narativ o njihovoj stručnosti – objašnjava muzejska savjetnica Ivana Vuković.
Upravo se u tim detaljima krije važan dio izložbene priče. Dok su neke žene otvoreno tražile priznanje za svoj rad, druge su svoja razmišljanja i ambicije bilježile u dnevnicima. O pojedinim sudionicama kulturnog života sačuvano je tek nekoliko dokumenata, pa istraživači njihove biografije sastavljaju iz rijetkih tragova koji su preživjeli protok vremena.
Split upoznaje žene koje su oblikovale njegovu muzejsku povijest
Otvorenjem izložbe Split je dobio priliku upoznati manje poznate stranice vlastite kulturne prošlosti, ali i preispitati način na koji se pamte ljudi zaslužni za očuvanje baštine. Riječ je o projektu koji povezuje istraživački rad, muzeologiju i širu priču o položaju žena u kulturnim institucijama.
"Historija zaborava” zato nadilazi okvire klasične muzejske izložbe. Ona vraća pozornost na osobe koje su pridonosile očuvanju rukopisa, istraživanju običaja i razvoju zbirki, a čija su imena s vremenom ostala u sjeni poznatijih povijesnih ličnosti.
Izložba u Palači Milesi ostaje otvorena do 15. prosinca 2026. godine. Posjetitelji tako imaju priliku upoznati priče žena koje su sudjelovale u stvaranju hrvatske kulturne baštine i čiji rad zaslužuje biti vidljiviji u kolektivnom pamćenju.
Jer povijest muzeja ne čine samo predmeti koji se čuvaju iza stakla. Čine je i ljudi koji su ih prepoznali kao vrijednost, sačuvali ih za buduće generacije i ostavili trag koji tek danas dobiva zasluženu pozornost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....