StoryEditorOCM
Ostalostigla elita

Stigli Milanović i rokeri: Predstavljena monografija o dvojcu Božesačuvaj koji je drmao i šokirao 90-ih godina!

Piše Hina
8. listopada 2026. - 22:44
Ivana Grgic/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Monografija ‘‘Božesačuvaj nas devedesetih – kronika vremena kroz vizuale Albina Uršića i Borisa Kuka‘‘, pregled rada tog dizajnerskog dvojca s alternativnim pogledom na doba stvaranja države, demokracije i nove kulturne scene, predstavljena je u četvrtak na Akademiji likovnih umjetnosti.

Na predstavljanju monografije bio je i predsjednik Republike Zoran Milanović kojega je dekanica Akademije Marija Rožman predstavila kao posebnog gosta skupa koji je okupio brojne osobe iz kulturnog, javnog, političkog, umjetničkog i estradnog života, ali i one koji su u zagrebačkim klubovima i medijima tijekom 90-ih imali priliku gledati radove Božesačuvaj i čak utjecati na njihovo stvaranje.

U uvodnom obraćanju urednica monografije Rujana Jeger govorila je okolnostima stvaranja knjige, Boris Kuk istaknuo je potrebu stalnog širenja prostora slobode, a Albino Uršić je poručio ‘‘tko želi znati kakve su bile 90-e, neka uzme ovu knjigu‘‘.

image
Ivana Grgic/Cropix

Kako je istaknuto uoči i tijekom prezentacije, dvojac Božesačuvaj nudio je drugačiji pogled na hrvatske devedesete – desetljeće rata i tranzicije, stvaranja novih institucija ali i intenzivnog širenja prostora slobodnog mišljenja, kritike i kulturnog pluralizma. 

Albino Uršić i Boris Kuk - Bino i Boro svojim su plakatima, omotima, kampanjama i autorskim (javnim) intervencijama tada komentirali gotovo sve prijepore vremena u kojem su djelovali - rat, politiku, nacionalizam, cenzuru, ljudska prava, crkvu, medije, konzumerizam i popularnu kulturu. Humor, ironija i provokacija pritom nisu bili sami sebi svrha. Njihovi su radovi stalno iskušavali granice onoga što se u mladoj hrvatskoj demokraciji smjelo reći, pokazati i dovesti u pitanje.

U iznimno bogato opremljenoj knjizi, navedeni su gotovo svi njihovi vizuali – plakati, uključivši i one za nekadašnji Radio 101, ‘‘politički i rodno nekorektne‘‘ razglednice i, između ostaloga, ulaznice za legendarni zagrebački klub ‘‘Jabuka‘‘.

image
Ivana Grgic/Cropix

Dvojac Božesačuvaj, pak, ističe kako su devedesetih uskočili u vlak nove kulturne revolucije bez jasne ponuđene alternative. Dodaju i kako su autori te nove države stvorili formu države ne razmišljajući previše o sadržaju, odnosno misleći da će, ako ‘potaracaju‘ sve ‘staro’, stvar sama od sebe funkcionirati. Pritom dodaju i da je tada više pažnje poklonjeno ikonografiji i mitologiji nego realnom životu te zaključuju kako se neminovno dogodila i svojevrsna kulturna revolucija bez jasne alternative.

‘‘Odjednom se pojavljuju raznorazni čudaci sa svojim vizijama kulture, od klerikalaca do raznih nostalgičara za NDH. Tu uskačemo mi. Prihvaćamo tu zadanu grandioznu ‘estetiku’, ali njome promoviramo trivijalne stvari i  u tom se sudaru događa humorni ili još više apsurdni moment‘‘, ističe dizajnerski dvojac. 

image
Ivana Grgic/Cropix

Radovi u knjizi povezani su s novinskim tekstovima, dokumentima, intervjuima, sjećanjima i komentarima ljudi koji su isto razdoblje  živjeli i oblikovali.

Monografiju je uredila Rujana Jeger, čiji urednički komentari dodatno osvjetljavaju društveni i kulturni kontekst prikazanih radova, a uz knjigu je predstavljeno i posebno vinilno LP izdanje s izborom pjesama s albuma za koje su Božesačuvaj oblikovali omote. LP je svojevrsni glazbeni dodatak knjizi, ali i presjek domaće rock-scene devedesetih – glazbe kojoj su Uršić i Kuk svojim dizajnom davali vizualno lice što je prepoznato i u glazbenom programu uoči i tijekom predstavljanja knjige s pjesmama koji su se puštale u ‘‘Jabuci‘‘ 90-ih, ali i uz nastup Psihomodo Popa.

Širu sliku razdoblja grade i autori tekstova u knjizi. O Božesačuvaj, ali posredno i o Hrvatskoj i Zagrebu devedesetih, pišu Slavenka Drakulić, Mirko Ilić, Miljenko Jergović, Darko Glavan, Vladimir Maleković, Feđa Vukić, Aleksandar Dragaš, Siniša Škarica, Zlatko Gall, Rujana Jeger, Tomislav Buntak i drugi. Njihove perspektive dolaze iz književnosti, dizajna, povijesti umjetnosti, novinarstva, glazbene kritike i popularne kulture. Monografiju je izdala Akademija likovnih umjetnosti, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija.

image
Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. listopad 2026 22:45