Nakon gotovo trideset godina u ansamblu, novi ravnatelj splitskog Gradskog kazališta lutaka otkriva planove za svoju prvu sezonu. Premijera predstave "Pale sam na svijetu“ 23. listopada uvodi u "Svijet koji dijelimo“, a slijede još tri premijere, povratak "Dvanaest mjeseci“ i jubilarni Mali Marulić.
U punoj kazališnoj dvorani djeca gledaju istu predstavu, ali kući neće ponijeti istu priču. Jedno će prepričavati smiješan prizor, drugo će se još brinuti za nekog lika, a treće će zapamtiti detalj koji je odraslima posve promaknuo. Upravo u toj slobodi doživljaja Branimir Rakić, novi ravnatelj Gradskog kazališta lutaka Split, pronalazi polazište svoje prve sezone. Nazvao ju je "Svijet koji dijelimo“, ostavljajući svakom gledatelju prostor da taj svijet vidi na svoj način.
Dužnost je službeno preuzeo 24. lipnja 2026., nakon gotovo trideset godina provedenih u ansamblu. Glumac- lutkar, redatelj i diplomirani pravnik tako je ustanovu koju dobro poznaje počeo upoznavati i iz nove perspektive: sada, uz ono što se događa na pozornici, odgovara za cijelo kazalište.
Sezona 2026./2027. već je tijekom rujna krenula repriznim izvedbama i festivalskim gostovanjima, a prva premijera najavljena je za 23. listopada. "Pale sam na svijetu“, prema poznatoj priči danskog autora Jensa Sigsgaarda, na splitsku scenu stiže u režiji Renate Carole Gatice i prema novoj dramatizaciji Ivane Đule i Milice Sinkauz. Predstava otvara program četiriju premijera, uz obnovu jednog dobro poznatog naslova, nastavak repertoara i planove koji sežu do europskih suradnji i razvoja lutkarstva za odrasle.
Program koji je godinama nosio u glavi
Rakić o kandidaturi nije odlučio preko noći. Ideje su se, kaže, skupljale godinama, iz svakodnevnog rada i neposrednog poznavanja kuće.
- Nakon gotovo trideset godina provedenih u istom kazalištu teško ga je ne doživljavati kao drugu kuću. Poznajem ljude, znam kako kazalište funkcionira i što u njemu dobro radimo, ali i gdje zapinjemo.
Razmišljanje o tome što bi se moglo bolje organizirati postupno je preraslo u vlastite prijedloge i program s kojim se odlučio kandidirati.
- O kandidaturi sam razmišljao dugo. Kao član ansambla primjećivao sam stvari koje bi se mogle bolje organizirati, a s vremenom sam počeo oblikovati i vlastite prijedloge. Svoj sam program zapravo godinama nosio u glavi. Kandidirao sam se kada sam osjetio da imam dovoljno iskustva i da znam što želim napraviti.
Prvi mjeseci mandata prošli su ponajprije u pripremi sezone i organizaciji rada. Pravno obrazovanje pomaže mu u administrativnom dijelu posla, a mogućnost da ostvari dugo promišljane zamisli posebno ga veseli. Pritom svoj dolazak ne doživljava kao povod za odbacivanje svega prethodnog.
- Imamo dobre umjetnike i mnogo toga na čemu možemo graditi. Ne mislim da dolaskom novog ravnatelja sve treba krenuti ispočetka. Ali poznajem ovo kazalište dovoljno dugo da znam i što bismo mogli bolje. Sada imam priliku dio tih ideja provesti u djelo.
Djeca brzo osjete lekciju s pozornice
Kada govori o publici kojoj se kazalište obraća, Rakić se oslanja na glumačko i redateljsko iskustvo. Djeca, smatra, mogu pratiti mnogo više nego što im odrasli katkad priznaju, a predstava im treba ostaviti prostor za vlastita pitanja.
- Djeci ne treba podilaziti. To govorim i iz glumačkog i iz redateljskog iskustva. Vrlo brzo osjete kada ih predstava ne zanima ili kada im odrasli s pozornice pokušavaju održati lekciju. Imaju maštu i mogu pratiti mnogo više nego što im katkad priznajemo. Volim predstave koje ih nasmiju, ali im daju i nešto o čemu će poslije razgovarati ili razmišljati.
Takvo razumijevanje publike određuje i njegove repertoarne želje. Želi različite lutkarske tehnike i autorske pristupe te suradnike koji će ansamblu ponuditi drukčije načine rada. Susret s kazalištem namjerava proširiti radionicama i druženjima s umjetnicima, kako bi djeca upoznala ljude koji stvaraju predstave, otkrila kako nastaju lutke i sama iskušala lutkarsku igru.
Slogan sezone zato proizlazi iz sasvim konkretnog iskustva gledališta: predstavu dijelimo, a doživljavamo je osobno. Ta će se misao provlačiti kroz priče o slobodi, obitelji, odrastanju i prirodi.
Pale dobiva sve, a nedostaju mu drugi
Za početak je odabrana priča koju mnogi roditelji pamte iz vlastitog djetinjstva. Pale se jednoga jutra probudi sam na svijetu. Dostupno mu je sve ono o čemu je maštao, no početno oduševljenje postupno ustupa mjesto nedostajanju drugih ljudi.
- Sjećam se koliko je u djetinjstvu bilo privlačno zamišljati svijet u kojemu ti nitko ništa ne zabranjuje. Možeš jesti što želiš, ići kamo hoćeš i raditi sve ono za što ti inače govore da ne smiješ. Na prvi pogled, savršen život!
Upravo taj put od neograničenih mogućnosti do želje da ih s nekim podijeli povezuje Paleovu priču s temom sezone.
- Zbog toga mi je ta priča bila dobar izbor za otvaranje sezone "Svijet koji dijelimo“. Pale dobije slobodu o kojoj je maštao, pa otkrije da mu ona nije dovoljna. Mislim da je to blisko djeci, ali da se i odrasli u tome mogu prepoznati.
Novo uprizorenje poznate priče prilika je za susret različitih generacija, pri čemu ravnatelj ne očekuje da će djeca i roditelji predstavu pratiti na isti način.
- Lijepo mi je kada na predstavi vidim da su i djeca i odrasli zaokupljeni onim što gledaju. Ne moraju se smijati na istim mjestima niti zapamtiti iste prizore.
Četiri premijere i povratak "Dvanaest mjeseci“
Nakon listopadske premijere u studenome slijedi "Didov badnjak“ Stipe Gugića, blagdanski naslov usmjeren na obitelj, sjećanje, tradiciju i odnose među generacijama. Veljača donosi "Waitapu“, prema romanu Jože Horvata i u režiji Ane Prolić, priču o odrastanju, znatiželji i odlasku u nepoznato. Rakić u njoj izdvaja i pitanje što se događa kada čovjek odluči prijeći granicu koju su mu drugi postavili.
Proljetna premijera "Kad pčele plešu“ Selme Parisi, u režiji Zijaha Sokolovića, najmlađe će gledatelje približiti prirodi, ritmu i životu zajednice. Svaki od odabranih naslova, objašnjava ravnatelj, treba ponuditi nešto drukčije i publici i ansamblu, ali i pronaći svoje mjesto među ostalim predstavama sezone.
Posebno ga veseli obnova "Dvanaest mjeseci“, predstave prema narodnoj priči u režiji Petera Pashova, prvi put izvedene prije više od dva desetljeća. Nakon dvanaest godina ponovno će se susresti s publikom, u obnovljenoj izvedbenoj verziji.
- Posebno me veseli povratak "Dvanaest mjeseci“. Uz tu su predstavu vezane uspomene mnogih naših gledatelja. Volio bih da je upoznaju i djeca koja je još nisu imala priliku vidjeti.
Pri izboru repertoara ne vodi se jednostavnom podjelom na poznate naslove i nove tekstove.
- Poznata priča može ponuditi mnogo prostora za novo uprizorenje, kao što i nov tekst može ostati kazališno nezanimljiv. Zato mi sama podjela na staro i novo ne govori mnogo. Kad biram naslov, pitam se zašto bismo ga danas igrali i što bi u njemu moglo zainteresirati našu publiku.
Na repertoaru ostaju i "Sadako hoće živjeti“, "Ivo i Jakov - od splitskog Geta do pozornica svijeta“, "Pita moja mama imate li jedno jaje“, "Reci AAA… - Mali lav i veliki strah“, "Stonoga Goga“ i "Prvi dan malog Pipa“.
Mali Marulić dobiva monografiju
Travanj je rezerviran za jubilarni 20. Festival hrvatske drame za djecu "Mali Marulić“. Uz dodatne sadržaje obljetničkog izdanja, priprema se i monografija koja bi trebala okupiti tragove dvaju desetljeća festivala.
- Dvadeseti Mali Marulić prilika je da se prisjetimo predstava i ljudi koji su stvarali festival. Posebno mi je stalo do monografije koju pripremamo. Tijekom godina mnogo toga ostane u sjećanjima sudionika, na fotografijama i u dokumentima, a sada to želimo okupiti i sačuvati.
Program sezone uključuje i "Lutke na Marjanu“, reviju "Ljetno kazalište za djecu“ te radionice izrade i animacije lutaka i kazališne kritike za djecu. Suradnja sa školama i vrtićima važna mu je i zbog mogućnosti da kazalište dopre do djece koja ne dolaze redovito u dvoranu. Želja je da prvi susret probudi interes za novi dolazak.
Europske suradnje i lutke za odrasle
Među ciljevima mandata Rakić izdvaja konkretnu suradnju s europskim lutkarskim kazalištima. Razgovore je već počeo, a na festivalu Lutke u Ljubljani upoznao je umjetnike i ravnatelje s kojima želi razvijati zajedničke projekte. Uz gostovanja zanimaju ga i zajedničke produkcije, kao prilika za nova iskustva ansambla i predstavljanje njegova rada publici izvan Hrvatske. Potporu za takve suradnje namjeravaju tražiti i kroz programe poput Kreativne Europe.
Za zahtjevnije produkcije i međunarodne projekte, ističe, potrebno je unaprijediti tehničku opremu i organizaciju posla. Uz to želi nastaviti razvijati dio repertoara koji bi u gledalište mogao dovesti i drukčiju publiku.
- Jedan od ciljeva mi je nastaviti razvijati lutkarski repertoar za odraslu publiku. To me zanima kao redatelja, a smatram da bi bilo dobro i za naše kazalište. Lutka može biti duhovita, uznemirujuća, groteskna i govoriti o temama koje se tiču odraslih. Želio bih da i splitska publika ima više prilika vidjeti takve predstave kod nas.
Za ostvarenje tih planova, svjestan je, trebat će vremena. Na kraju mandata želio bi govoriti o napravljenim predstavama, ostvarenim suradnjama i poboljšanjima u svakodnevnom radu. Jedno će se mjerilo, ipak, moći prepoznati već pogledom prema gledalištu.
- A bit će mi posebno drago ako u gledalištu vidim ljude koji prije nisu dolazili u GKL - poručuje za kraj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....