Večeras, s početkom u 18 sati, u splitskoj kinoteci Zlatna vrata održat će se promocija knjige tekstova Mihovila Pansinija uz popratni filmski program.
Riječ je o knjizi "Osobne stranice – odabrani tekstovi Mihovila Pansinija", koju će na promociji predstaviti urednica Petra Belc Krnjaić, u dijalogu sa Sunčicom Fradelić iz Kinokluba Split.
Nakon promocije knjige, u 20 sati prikazuje se retrospektiva filmova austrijskog autora Siegfrieda Fruhaufa, kustosi su Petra Belc Krnjaić i Gerald Weber, a nakon projekcije, o filmovima će razgovarati kustosi i autor
O knjizi iz pera urednice:
Pred čitateljima je prvo izdanje odabranih tekstova Mihovila Pansinija (1926. – 2016.), jedinstvene figure hrvatske i jugoslavenske filmske kulture, filmskog redatelja, otorinolaringologa i mislioca čiji tekstualni opus premošćuje gotovo pola stoljeća, od sredine 1950-ih do kraja 2010-ih.
Pansini se 1954. učlanjuje u Kinoklub Zagreb i u sljedećem desetljeću režira 27 filmova, među kojima je i danas antologijska "antifilmska trilogija" (Scusa signorina, K3 ili čisto nebo bez oblaka, Dvorište) iz 1963. godine. Iste je godine pokrenuo GEFF, jedan od najranijih svjetskih festivala posvećenih avangardnom filmu, te u manifestu "Što je to antifilm" ponudio jednu od najradikalnijih vizija filma kao "nulte točke medija", oslobođenog naracije i posvećenog čistoj kontemplaciji. Godine 1961. Pansini je prvi u povijesti ponio titulu Majstora amaterskog filma Jugoslavije.
Neodvojivo od liječničkog poziva
No Pansinijev interes za film nikada nije bio odvojen od njegova liječničkog poziva. Kao specijalist otorinolaringologije, koji je gotovo cijeli radni vijek proveo u zagrebačkoj Poliklinici SUVAG, uz lingvista Petra Guberinu razvijao je razumijevanje verbotonalne metode i vlastiti koncept spaciocepcije, osjeta za percepciju prostora koji objedinjuje vid, sluh, ravnotežu, dodir i propriocepciju.
Njegovi tekstovi o filmu tako se čitaju kao rijedak spoj filmske teorije i neurofiziologije, pokušaj da se umjetnost objasni tijelom, a tijelo umjetnošću, dok njegovi tekstovi o verbotonalnoj metodi jednako tako posežu za filmom i umjetnošću da bi pojasnili neke od ideja koje u njima iznosi.
Ova knjiga prvi put na jednom mjestu okuplja glavninu Pansinijevih tekstova o filmu, dva opsežna razgovora s autorom objavljena 1980-ih te njegove Osobne stranice, dnevničke blogerske zapise objavljivane na mrežnim stranicama SUVAG-a, u kojima se film, jezik, kibernetika i tjelesnost isprepleću u posve osobnom, esejističkom glasu.
Zagrljaj u kojem ‘voli nestati‘
Za Pansinija je film uvijek bio "zagrljaj", susret gledatelja i slike toliko intenzivan da u njemu, kako je sâm rekao, "voli nestati". Ova knjiga poziv je čitateljima da se prepuste istom zagrljaju: filmolozima i filmskim kritičarima, studentima filma, ali i znanstvenicima iz Pansinijeve druge orbite, one medicinske, rehabilitacijske i govorne, da otkriju misao jednog od najoriginalnijih, a još uvijek nedovoljno vrednovanog autora hrvatske i jugoslavenske avangarde.
Uz same Pansinijeve tekstove, tu se nalazi i tekst Ivana Žaknića, koji kontekstualizira filmsko stvaralaštvo Mihovila Pansinija, dok opsežan predgovor urednice donosi kartografiju Pansinijeva filmološkog i intelektualnog horizonta – od Kinokluba Zagreb i GEFF-a, preko dijaloga s Dušanom Makavejevom, Antom Peterlićem i Dušanom Stojanovićem, do kibernetike Norberta Wienera i teorije informacija.
Knjiga je nastala kao nakladnički pothvat Gradske knjižnice "Ivan Vidali" i Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja iz Zagreba.
O filmskom programu
Ovaj program donosi retrospektivu austrijskog redatelja eksperimentalnih filmova Siegfrieda A. Fruhaufa, čiji opus stupa u dijalog s ocem hrvatskog eksperimentalnog filma Mihovilom Pansinijem.
"Od djetinjstva kao pred čudom, koje mi ni jedno tumačenje ne može protumačiti, stojim pred gramofonskom pločom i namotajem filmske trake. To vremenskoprostorno jedinstvo znači mi magiju i naučni zadatak." Tako je Pansini opisao svoju zadivljenost filmom i kinom.
Djelujući u 1950-ima i 1960-ima, bez poznate tradicije na koju bi se oslonio, vođen jedino intuicijom i znatiželjom, Pansini je stvorio opus koji je u svoje doba bio avangardan, a i danas ostaje izuzetno relevantan sugovornik suvremenom eksperimentalnom filmu, osobito austrijskom.
Filmovi Siegfrieda A. Fruhaufa u ovom programu odabrani su zbog svojeg transhistorijskog dijaloga s Pansinijevom metodom, čak i ondje gdje se vizualni rezultati filmova razilaze. Sâm je Fruhauf izjavio da ga ne zanima umjetnost, nego život:
"Postoje mnogi aspekti koji se poigravaju prostorom kina: kao medij, kino ima najveći filozofski potencijal. Od svega što svijet znači, ono sadrži najviše."
O sudionicama promocije
Petra Belc Krnjaić doktorirala je tezom u polju eksperimentalnog filma (tema Poetika jugoslavenskog eksperimentalnog filma 1960-ih i 1970-ih) na Katedri za filmologiju pri Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prethodno je završila Obrazovni program Centra za ženske studije u Zagrebu, i studij filozofije i komparativne religije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Niz godina radila je kao montažerka i producentica filmskih i televizijskih najava i promocije TV programa. Istražuje polja feminizma, suvremene umjetnosti, eksperimentalnog filma te arhiviranja i očuvanja substandardnih filmskih formata. Volontira u Odsjeku za očuvanje baštine Kinokluba Zagreb.
Sunčica Fradelić vizualna je umjetnica, filmska autorica i producentica. Bavi se razvojem Kinokluba Split od 2008. do danas kroz različite uloge i funkcije (voditeljica programa, predsjednica, tajnica). Od 2006. do 2011. vanjska je suradnica na UMAS-u u zvanju asistenta na Odjelu za film i video na više kolegija (Kratki film i video, Novi mediji, Performans...).
Od 2011. do 2016. glavna je suradnica Bele Tarra na pokretanju i razvoju film.factory programa u Sarajevu. Radila je na brojnim amaterskim i profesionalnim produkcijama, koprodukcijama i projektima, radionicama i edukativnim programima, te obnašala dužnosti na upravljačkim funkcijama KKS-a, HFS-a, PDM-a i MKC-a Split. Njezin autorski rad predstavljen je nacionalno i međunarodno u okviru brojnih događanja. Članica je Društva hrvatskih filmskih autora i producenata.
Siegfried A. Fruhauf studirao je eksperimentalni vizualni dizajn na Sveučilištu za umjetnički i industrijski dizajn u Linzu, gdje se prvi put susreo s austrijskom filmskom avangardom. Od 2002. do 2008. godine obnašao je dužnost programskog direktora festivala medija za mlade Youki u Welsu. Od 2009. predaje na Sveučilištu za umjetnički i industrijski dizajn u Linzu, sada kao viši umjetnički suradnik.
Izložbe na području filma, videa i fotografije
U proljetnom semestru 2017. godine bio je gostujući profesor na Tehničkom sveučilištu u Beču, na Institutu za arhitekturu i dizajn. Autor je brojnih radova i izložbi na području filma, videa i fotografije. Sudjelovao je na raznim važnim međunarodnim filmskim festivalima (Filmski festival u Cannesu, Međunarodni filmski festival u Veneciji, Berlinale, Sundance Film Festival i dr.). Dobitnik je Austrijske umjetničke nagrade za film (2018.) i Nagrade za kulturu Gornje Austrije u kategoriji filma i videa (2022.).
Gerald Weber studirao je film, povijest i geografiju. Godine 1996. suosnovao je "projektor", forum za rasprave o filmu, videu i novim medijima. Od 1998. godine djeluje u sklopu organizacije sixpackfilm, međunarodne agencije za distribuciju i prodaju austrijskih nezavisnih filmova i umjetničkih videoradova. Uz svakodnevni rad na distribuciji i promociji, osmišljava filmske programe diljem svijeta te povremeno održava predavanja i izlaganja, te piše o filmskoj estetici i svijetu filmske distribucije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....