Mozaik Gastro

Puno 'kemikalija'?

Vječno pitanje - je li konzervirana hrana zdrava? Nutricionisti konačno otkrivaju koje su opcije najzdravije, a razbijaju i neke od najčešćih zabluda 

Puno 'kemikalija'?

Vječno pitanje koje muči većinu onih koji se trude pridržavati izbalansiranog načina prehrane je svakako ono o hrani u konzervama. Je li uopće zdrava, sadrži li štetne sastojke, koliko bismo ju često smjeli jesti..? 

Za BBC o tome je progovorilo nekoliko stručnjaka, s ciljem da informiraju ljude o njihovim prehrambenim navikama i stanu na kraj predrasudama. Riječ je o redom diplomiranim nutricionistima s višegodišnjim iskustvom.

Kako bi se konzervirala, hrana hrana se zagrijava na temperaturi pri kojoj se uništavaju bakterije, plijesni i kvasci te inaktiviraju enzimi (termičko konzerviranje na vrlo visokim temperaturama). Kao i kod "običnog" kuhanja, to znači da dolazi do uništavanja određenih nutrijenata.

Najbolje opcije

Upravo iz tog razloga, mnogi smatraju da je konzervirana hrana zapravo vrlo siromašna nutrijentima, a između takve i smrznute, birat će ovu drugu. No to nije uvijek pametnija ni bolja opcija, kažu nutricionisti.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Love Canned Food (@lovecannedfood) on

 

"Postoji čitav niz konzerviranih vrsta hrane koje možete jesti - od voća, povrća, krumpira i mahunarki poput slanutka i leće do ribe, pa čak i gotovih juha, prženog graha i chilija. No neke su vrste, nutricionistički gledano, bolje od drugih. Konzervirana riba poput lososa je vrlo zdrava. I mahunarke su dobar izvor proteina i nemaju mnogo masti", objašnjava Bridget Benelam za BBC.

"Nažalost, do danas nemamo mnogo podataka o usporedbi konzervirane i smrznute hrane", dodaje ona uz napomenu da značajniji gubitak nutrijenata ni u jednoj ni u drugoj opciji ne bi trebao postojati.

Glavni nutrijenti koji se gube u procesu konzervacije neki su vitamini topljivi u vodi, a ključni su za zdravu kožu, krvne žile, kosti i živčani sistem - ipak je, dugoročno, najbolje najčešće birati svježu hranu.

No ona često nije opcija, a nemogućnost njene nabave, ubrzani način života i ostali faktori prisiljavaju nas na biranje trajnijih opcija.

Gubitak vitamina

Neka od posljednjih istraživanja provedenih na temu smrznute i konzervirane hrane pokazala su i ovo: iako je smrznuta hrana gubila manje nutrijenata u trenutku pakiranja, nakon što ste ju kod kuće skuhali, ona će biti podjednako hranjiva kao ona "unaprijed gotova", u konzervi.

No gubitak nutrijenata ionako je nemogiće sprječiti, napominju dijetetičari. Iako u trenutku kada naberete svježe voće i povrće ono naprosto "pršti" nutrijentima, njihova količina s vremenom će se smanjivati - čak i ako hranu držite u hladnjaku.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Love Canned Food (@lovecannedfood) on

 

"Kod konzervirane hrane zabilježavamo gubitak nekih nutrijenata poput vitamina C i B1, koji se gube i kuhanjem. No hoće li to utjecati na zdravlje ovisi mnogo više o prehrani pojedinca u globalu", napominje Benelam.

"Nutricionistički gledano, nema ništa loše u konzumaciji konzervirane hrane, dokle god postoji dobar "miks" svega. Moja najveća briga uvijek će biti jednoličnost - ona nikako nije preporučljiva", kaže.

Što kupovati?

I nutricionist Frankie Phillips, član British Dietetic Associationa, slaže se da je ključ u raznovrsnosti.

"Mogli biste jesti isključivo konzervirano i nekoliko dana bilo bi vam sasvim dobro, ali takva hrana u stvari je vrlo ograničavajuća. Trebali biste i pripaziti na vrstu konzervirane hrane koju birate u supermarketima...", kaže.

Ono na što bi svakako trebalo obratiti pažnju sastojci su u kojima je hrana čuvana. Na primjer, konzervirano voće najčešće se drži u sirupu koji sadrži goleme količine šećera, a povrće u preslanoj vodi. Pripazite naročito na meso u konzervi - ono obično sadrži i do nekoliko puta više od preporučene dnevne doze unosa.

Što je s kemikalijama?

Nekima je još uvijek najveća briga u vezi s količinom "kemikalija" iz konzervi. Supstanca zvana bisfenol A, korištena u izradi plastike (pa i posudica u kojoj najčešće držimo hranu), koristi se i prilikom oblaganja nekih konzervi.

Europska agencija za sigurnost hrane kaže kako ta supstanca "ne predstavlja prijetnju zdravlju ni jedne dobne skupine" te da tako mala količina nije nikakva prijetnja za potrošače.

U Americi se trenutno provodi jedno istraživanje na tu temu - proučava se djelovanje bisfenola A na laboratorijskim štakorima, sve s ciljem odgovora na pitanje izaziva li ova supstanca rak. Konačni se rezultati istraživanja očekuju na jesen 2019., piše BBC.

Naslovnica Gastro