Na domaće tržište napokon stižu igračke inspirirane hrvatskom kulturnom baštinom

- Igračke su namijenjene djeci predškolske dobi i namjeravamo ih nuditi dječijim vrtićima u Hrvatskoj, no to nam nije krajnji cilj, mislimo da projekt s igračkama ima veći potencijal, tako da ćemo ih ponuditi i hrvatskim dizajnerskim trgovinama koje su se kod nas počele otvarati, zatim galerijama, turističkim zajednicama, suvenirnicama, muzejima..., kaže nam Tanja Tandara, projektna menadžerica u kulturi u udruzi 'poVUcizakulturu'.

Studenti dizajna prve godine studija dobili su tako jedinstvenu priliku dizajnirati prve didaktičke igračke inspirirane hrvatskom kulturnom baštinom, a u konačnici sjajan spoj pedagogije, dizajna i menadžmenta donio je jedinstveni projekt simboličnog naziva.

Nedostatak didaktičkog materijala za igre i aktivnosti vezane za baštinu domovine djeteta i njegovanje interkulturalnosti, prava djeteta na podrijetlo, potakao je na stvaranje nove vrijednosti, didaktičkog materijala – hrvatskog suvenira za razvoj krupne i fine motorike, upoznavanje baštine, uspostavljanje pozitivnih emocionalnih veza u igri s predmetima koji simboliziraju djedovinu. U nas ponudu didaktičkog materijala, na žalost, većinom čine igračke iz uvoza te je ideja bila stvoriti nešto naše i novo - hrvatsku kreaciju.

Projekt je nastajao u više faza. Još 2002. godine u dječjem vrtiću 'Šumska jagoda' u Zagrebu, Inga Seme Stojnović, u to vrijeme ravnateljica vrtića, i Tijana Vidović, stručna suradnica pedagoginja, zajedno su promišljale kako djeci predškolske dobi približiti baštinu i kulturu domovine. Pišući knjigu "Djeca čuvari djedovine, model vrtića s hrvatskim identitetom i njegovanjem interkulturalnosti" (2012.) kao priručnik za odgojitelje, učitelje, roditelje, manjine, iseljenike, građane svijeta, rodila se ideja o didaktičkim igračkama inspiriranim hrvatskom kulturnom baštinom.

Prvi korak u projektu je bio približavanje zadatka studentima na način da su im priredili uvod kroz pedagogiju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, te im približili interes djece predškolske dobi, jer su djeca i krajnji korisnici ovih didaktičkih igračaka. Nakon toga, studenti su se u Etnografskom muzeju upoznali s baštinom.

Kompetencije koje igračka treba poticati kod djece jest uvježbavanje opažanja, koordinacija ruka-oko, razvoj grafomotorike, usvajanje predmatematičkih pojmova, usvajanje boja, poticanje koncentracije i usmjerene pažnje, razvoj samopouzdanja i inventivnosti. Od početka se jasno odredilo da hrvatska didaktička igračka treba biti izvedena iz dostupnih materijala i tehnologija, a konačni cilj je kod djece njegovati interkulturalnost, uspostavljanje pozitivnih emocionalnih veza kroz igru, učenje kroz praksu, razvoj kreativnosti i vizualne kulture.

- Htjeli smo da prirodno usvajanje kulturnih vrednota ne bude stihijsko, već da osmislimo situacije i okruženje takve kvalitete da pobuđuje ili produbljuje interes djeteta za baštinu, kojim ujedno gradi svoj identitet i poštovanje prema drugim kulturama, kažu pokretačice projekta te dodaju kako su nove igračke inspirirane iz područja kulturne baštine, tradicijskih motiva, predmeta, alata i glazbala.

Sada slijedi faza proizvodnje i distribucije.

- Igračke će se proizvoditi u Republici Hrvatskoj, projekt je u fazi pripreme za proizvodnju kod domaćih obrtnika stolara i tokara. Naime, kako u Hrvatskoj ne postoji industrija, tako se svaki mladi dizajner, a u ovom slučaju i ja kao projektna menadžerica, snalazim raznim kanalima preporuke koji bi majstor stolar bio najkompetentniji za izradu igračaka dizajniranih na temu kulturne baštine. Uz dobru preporuku dobrih dizajnera i njihove preporuke, na najboljem sam putu da odaberem najboljeg proizvođača ovih divnih igračaka - kaže na kraju Tanja Tandara.