Četrnaest kilometara južno od Korčule, jugozapadno od poluotoka Pelješca i otoka Mljeta, a jugoistočno od Visa nalazi se Lastovo - zelena oaza guste borove šume usred kristalno čistog mora.
Otok Lastovo okružuje čak 46 otočića i hridi Lastovnjaka, zbog čega je lastovsko otočje 2006. godine proglašeno Parkom prirode. Cijeli je otok Lastovo prema pričama u znaku broja 46 – nekad ga je nastanjivalo 46 obitelji, koji su obrađivali 46 polja maslina i loze, izgradili 46 crkvica, a tu je i 46 otočkih zaobljenih brežuljaka i 46 kilometara obale otoka Lastova s 46 plaža.
Raznolikost reljefa, razvedenost obale i brojni otočići čine izuzetno privlačan krajobraz lastovskog arhipelaga, pa je danas među najpopularnijim turističkim odredištima onih najzahtjevnijih turista koji sidre svoje megajahte u lastovskim valama.
Na zapadnom dijelu otoka uvale su Velji i Mali Lago i Ubli sa Zaglavom, a na otoku Prežbi uvale Duvna, Borova i Jurjeva luka. Na južnom dijelu otoka su uvale Skrivena luka i Uska sa šljunčanim plažama. Na Donjim školjima, na otoku Mladine, nalazi se velika pješčana plaža. Skrivena, Uska, Saplun, Sito, Staklena, Dragovoda, Portić…, već sama imena lastovskih plaža dočaravaju prirodnu ljepotu ovih uvalica.
Uz neprijepornu ljepotu krajobraza, Lastovo obiluje mnogim kulturnim dobrima koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti.
Lastovo je još prije sedam stotina godina donijelo svoj ˝Lastovski statut˝, koji predstavlja knjigu uredbi i običaja Lastovaca koje je trebala poštovati Dubrovačka republika. Najveće mjesto Lastovo izgrađeno je na amfiteatarskoj padini brda okrenutoj prema polju, kako bi ostalo zaštićeno od gusarskih napada i osvajača s mora u dalekoj prošlosti.
Venecijansku arhitekturu obiteljskih kuća iz 15. i 16. stoljeća krase lastovski balkoni "sulari", skalinade i bogato ukrašeni “fumari” (dimnjaci), koji su postali zaštitni znak Lastova. Karakterističan je to i jedinstven lastovski arhitektonski izričaj, nastao u natjecanju samih Lastovaca da im dimnjak ispadne što bolji i neobičniji od onog drugog. Svaki je fumar originalan.
Veliki broj crkvica svjedoči o dugogodišnjoj tradiciji otoka, a turistički su atraktivni i svjetionici, ali i nekadašnje vojne baze budući da je otok nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 1988. godine bio otok rezerviran samo za vojsku, na koji je pristup strancima bio zabranjen.
Glavni kulturni događaj je Poklada, lastovski karneval usred zime, no i ljeti se na otoku održava više kulturnih programa pod tamnim nebom otoka, gdje su zvijezde još uvijek kristalnog sjaja.