Čarobna i surova planina Biokovo kao da izranja iz mora. Ona je ujedno i najviša planina koja je najbliža moru.
Da biste upoznali planinu Biokovo, valja sabrati cijeli niz podataka koji ovu prirodnu ljepotu izdvajaju od drugih. Sa svojih vrhova i vidikovaca Biokovo pruža nezaboravan pogled prema Zabiokovlju na sjeveru te prema moru na jugu, koji seže čak do Italije udaljene 250 kilometara.
Osim po svome položaju, Biokovo je jedinstveno i zbog svoje geomorfologije, te biološke raznolikosti, što su bili glavni razlozi proglašenja planine Biokovo parkom prirode 1981. godine. Park prirode Biokovo ima površinu od 19.550 hektara i obuhvaća područje sedam općina – Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Zagvozd, Šestanovac, Zadvarje i dva grada – Makarska i Vrgorac.
Glavni cestovni ulaz u park je u blizini Makarske, do kojeg se može doći automobilom ili autobusom. Nevještim vozačima se ne preporučuje da se upuštaju sami u vožnju prema biokovskom vrhu, jer od ulazne recepcije parka, na 365 metara nadmorske visine, pa do najvišeg vrha Biokova – Sv. Jure (1762 m/nm) prometuje se najvišom cestom u Hrvatskoj. Duga je 23 kilometra, a s obzirom da je jednotračna, s ugibalištima otprilike svakih 300 metara i karakteristikama brdske ceste, na njoj vrijede specifični uvjeti vožnje i njome vozači prometuju na vlastitu odgovornost.
Biokovo rado pohode pješaci i planinari jer ima više od 40 planinarskih staza, koje vode s primorske i zagorske strane od podnožja do biokovskih vrhova.
Najviši vrh Biokova je Sv. Jure na 1762 metra nadmorske visine, a to je ujedno i drugi najviši vrh u Hrvatskoj. Na njemu je i najviša crkva u Hrvatskoj, crkva sv. Jure.
Planina Biokovo dobila je ime po snježnoj bjelini koja vrhove obavija zimi.
Do sada je na Biokovu utvrđeno više od 400 speleoloških objekata, a najstarije stijene na Biokovu datiraju iz gornjeg trijasa otprije 220 milijuna godina. Stari nalazi potvrđuju da je čovjek ovu planinu naseljavao još u prapovijesti, kažu mnogo prije pojave pisma.
Važno je reći da je u Parku prirode Biokovo zabilježeno sedam vrsta vodozemaca i 21 vrsta gmazova, među njima i crvenkrpica, jedna od najljepših zmija u Europi.