MOZAIKDALMACIJE
18754300
Korčula

Moreška - priča o borbi dobra i zla

Piše Dora Lozica
Foto Tonći Plazibat/Cropix
29. srpnja 2021. - 15:54

Otok Korčula poznat je po mačevalačkim plesovima, gotovo svako otočno naselje može se pohvaliti jedinstvenom inačicom lančanog plesa s mačevima – kumpanijom. Ipak, samo Korčula se može pohvaliti moreškom, romantičnim bojnim plesom s mačevima koji je nastao u 12. stoljeću. Taj glasoviti mačevalački ples s dramskim elementima nekoć je bio u modi na cijelom Mediteranu, no kako je u ostatku svijeta interes za moreškom jenjavao, tako je na otoku rastao, pa ga danas možete vidjeti još samo u Korčuli, gdje se izvodi više od 350 godina.

Pretpostavlja se da je moreška u Korčulu došla u 15. stoljeću iz Španjolske, preko južne Italije i Dubrovnika. Šireći se Europom, taj bojni ples stapao se s postojećim lokalnim tradicijama. Tako je i na otoku postao važan dio korčulanskih obitelji te živi spomenik burne povijesti Mediterana i njegova kozmopolitskog duha.

image
Ivana Nobilo/Cropix

Naziv moreška nastao je po Maurima, odnosno Moriskima. U španjolskom jeziku nastao je pridjev morisco, a u talijanskom moresco, što simbolizira bojni ples za istjerivanje Maura. Dramska radnja je zanosna romantična priča, vječna borba dviju vojski, bijelih, odnosno crvenih i crnih, za djevojku, oslanjajući se na tradicionalne mediteranske legende.

Moro, sin crnog kralja, otima djevojku, bulu, bijelom kralju. Nakon dijaloga između dva kralja, vojske se sukobljavaju u sedam različitih glazbeno-plesnih figura koje se u Korčuli nazivaju kolap, odnosno udar. Smatra se da sedam kolapa označavaju i sedam dana koliko je bitka trajala. Sedmi kolap završava porazom crne vojske, predajom Mora, dok bijeli kralj oslobađa bulu, a zanesenoj publici poklanjaju strastveni poljubac spasa, nadu da pravda uvijek pobjeđuje.

Moreška je u Korčuli tijekom stoljeća doživljavala manje intervencije prvenstveno u broju kolapa, kojih je u prošlosti bilo više, kao i uvođenje dodatne dramske radnje. Ples se danas izvodi uz glazbenu pratnju koju je za orkestar limene glazbe komponirao hrvatski skladatelj Krsto Odak 1937. godine, a kao pratnja moreški neprekidno se koristi od 1947. godine.

image
Tonći Plazibat/Cropix

Moreška simbolizira i vječnu borbu protiv dobra i zla, ali i kulturni identitet ne samo grada, nego i Korčulana. Uloge poput crnog kralja, Osmana, bijelog kralja ili bule u Korčuli se često, već stoljećima, prenose s koljena na koljeno unutar obitelji. Nepisano je pravilo da su bijeli moreškanti viši, a crni manji rastom, dok se i danas po korčulanskim štradama vodi polemika o tome koja je, u bogatoj moreškantskoj povijesti, bila najbolja i najljepša bula. Ovu jedinstvenu i vrijednu kulturno-povijesnu baštinu u Korčuli danas čuvaju i njeguju dva društva, HGD Sv. Cecilija i KUD Moreška, a najvažniji i najsvečaniji godišnji nastup izvodi se na blagdan suzaštitnika Korčule, sv. Todora, 29. srpnja.

image
Duje Klarić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. studeni 2022 22:23