U hrvatskom dijelu Jadranskog mora ima 50 svjetionika koji služe pomorcima, a zadivljuju arhitekturom i položajem.
Svaki od njih ima svoju priču, a uz mnoge su vezane i legende koje danas, nakon stotinu ili dvije stotine godina djeluju još zanimljivije. Svjetionici su pod upravom tvrtke "Plovput", a kad smo ih pitali koji je najljepši, kazali su da ljepotu "mjere" prema tornju, pa je po tome najljepši svjetionik Stončica na Visu.
Ali sve su to stare građevine, rađene u kamenu davnih godina i po ondašnjim arhitektonskim principima. U nekima od tih pedesetak svjetionika može se i ljetovati, pa tako doživjeti snagu prirode i "okusiti" život svjetioničara barem na kratko. Deset svjetionika iznajmljuje "Plovput", a dvanaest ih je u koncesiji. U dalmatinskom dijelu Jadrana, "Plovput" iznajmljuje Veli rat na Dugom otoku, Strugu na Lastovu, Palagružu na istoimenom otoku, Sušac na otoku Sušcu i Sv. Petar u Makarskoj.
Upravo svjetionik Veli rat na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka je jedan od najljepših, a uz njega je vezana legenda da je u debele zidove zgrade pri gradnji umiješano tisuće bjelanjaka kako bi zidovi što bolje odolijevali soli i vjetrovima. Osim toga, osiguravaju debeli hlad bez koga se tu ne bi moglo u ljetnim mjesecima.
O svjetioniku Struga na Lastovu i danas prepričavaju legendu kako je tu ulovljen hlap rekordnih dimenzija. Golemi rak je težio nešto manje od 18 kilograma, a ulovljen je mrežom krajem 19. stoljeća.
I za svjetionik Palagruža i danas živi legenda koja kaže kako je tu na Čistu srijedu, 9. ožujka 1177. godine boravio papa Aleksandar III. Putujući sa svojom pomorskom flotom od deset galija, bio je zadivljen ljepotom arhipelaga i poželio se zaustaviti.
Za svjetionik Sv. Petar koji se nalazi na ulasku u Makarsku luku, do danas se ne zna zašto je tako nazvan po svecu, prvom apostolu i mučeniku koji je čuvar i ključar rajskih vrata. No, ovaj prekrasni poluotok i svjetionik na njemu u punom smislu riječi izgledaju kao rajsko predvorje.
Pozicije svjetionika često su začuđujuće, tako se i danas pitamo kako su graditelji uopće uspjeli izgraditi svjetionik na vrhu hridi Porer, jugozapadno od južnog rta poluotoka Istre s obzirom na nestalnu ćud mora okolo njega. Ali, o svemu se može bolje promisliti, ako sve to vidimo i doživimo....