Ante Tomić: Tko je, dovraga i bestraga, mogao i pomisliti da suradnja svećenika sa švercerom oružja neće sretno završiti?

Kakvo bi to dobročinstvo bilo, kakva plemenitost i milosrđe da su crkveni ljudi izabrali najsiromašnije među vjernicima i darovali im po hiljadu eura. Nekim skromnim i poniznim našim ljudima, jednoj, na primjer, udovici Ruži što ribanjem stubišta i skupljanjem plastičnih boca podiže troje djece, ili jednom skladištaru Mladenu što je izgubio posao, a dobio rak na plućima, da je u nedjelju ujutro, nakon mise, župnik tiho i smotreno prišao i utisnuo im u ruku plavu kuvertu govoreći: "Slušajte, Ružo i Mladene, evo da vam se za prvu ruku nađe, pa kupite brašna, ulja, riže, deterdženta i pelena, drva za zimu, tople džempere i čarape, što već treba vama i vašima." I da je u cijeloj Hrvatskoj izabrano, zamislite samo čuda, pedeset hiljada takvih potrebitih Ruža i Mladena....