Papa Franjo je danas prijepodne primio u audijenciju metropolita Hilariona, predstojnika Ureda za vanjske poslove Moskovskoga patrijarhata. Uoči susreta s Papom, metropolit se u razgovoru za našu radijsku postaju osvrnuo na kulturne i društvene projekte, četiri godine nakon susreta pape Franje s patrijarhom Kirilom u Havani, te na zabrinutost Ruske pravoslavne Crkve zbog progona kršćana u svijetu
U prigodi četvrte obljetnice povijesnoga susreta pape Franje i patrijarha Moskve i cijele Rusije Kirila, u Rim je doputovao metropolit Hilarion, predstojnik Ureda za vanjske poslove Moskovskoga patrijarhata. Jučer je, uz kardinala Kurta Kocha, predsjednika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, govorio na konferenciji, i koncertu, održanima o temi „Sveci – Znakovi i sjeme jedinstva“.
Danas prijepodne ga je u Vatikanu primio papa Franjo, a poslijepodne je metropolit predstavio prijevod knjige „Smrt i uskrsnuće“, posljednji svezak iz niza naslovljenoga „Isus Krist. Život i pouka“. Prije susreta sa Svetim Ocem i na kraju sastanka Mješovite skupine koja se sastala u Vatikanu i razmotrila kulturne i društvene projekte na kojima dvije Crkve rade već četiri godine kako bi ostvarile glavne sadržaje Zajedničke izjave koju su u Havani, 12. veljače 2016. godine, potpisali papa Franjo i patrijarh Kiril, metropolit Hilarion je razgovarao s novinarkom naše radijske postaje.
Prije svega je kazao da grad Rim povezuje sa svetim apostolima Petrom i Pavlom; stoga – kako je rekao – svaki put kad dođemo ovamo pobuđuju se posebni osjećaji jer gotovo možemo dotaknuti staru povijest kršćanstva. Ali, – istaknuo je – povijest se kršćanstva nastavlja, mi smo njezini sudionici i, štoviše, stvaratelji te povijesti.
Točno prije četiri godine u Havani se papa Franjo susreo s patrijarhom Kirilom – podsjetio je metropolit – i to je bio prvi susret u povijesti jednoga rimskog pape i moskovskog patrijarha. Mi taj susret smatramo povijesnim, ne samo zato što je bio prvi te vrste, nego zato što je otvorio potpuno novu stranicu u odnosima između Ruske pravoslavne Crkve i Rimske katoličke Crkve – napomenuo je te dodao da je zadaća Mješovite skupine staviti u praksu ono što su rekli i dogovorili Papa i Patrijarh, a u ovom se trenutku njihov rad temelji na kulturnoj suradnji i suradnji u mješovitim društvenim projektima.
Metropolit Hilarion je potom posebno spomenuo suradnju u humanitarnim projektima na Bliskom istoku te napomenuo da je njihov prioritet pružiti pomoć djeci u Siriji koja su u sukobima teško tjelesno ozlijeđena te ostala bez ruke ili noge. Riječ je o vrlo slojevitom i skupom projektu budući da nam cilj nije samo dati im protezu, nego i organizirati cjelokupnu rehabilitaciju koja će pomoći toj djeci da se ponovno uključe u društvo – istaknuo je metropolit.
Želim da upravo takvi projekti budu u središtu naše suradnje, projekti koji pružaju pomoć onima koji trpe, bolesnima, a posebno djeci, jer vjerujem da su upravo takvi projekti ostvarenje onoga što su Papa i Patrijarh rekli tijekom njihova susreta na Kubi, ali i onoga što Spasitelj Isus Krist traži od nas katolika i pravoslavnih – istaknuo je metropolit.
Na pitanje je li stanje na Bliskom istoku, za koji papa Franjo nastavlja upućivati apele, razlog zabrinutosti i za Rusku pravoslavnu Crkvu, metropolit Hilarion je napomenuo da Ruska pravoslavna Crkva u potpunosti dijeli Papinu zabrinutost, i to je – po njegovim riječima – bio glavni razlog Papina i Patrijarhova susreta održanoga prije četiri godine. Na Bliskom se istoku praktički provodi genocid nad kršćanima – istaknuo je te primijetio da mediji i političari sa Zapada dugo nisu to htjeli vidjeti i govoriti o tomu. Upravo su Papa i Patrijarh bili među prvima koji su upozorili da je takvo stanje opasno, i pokušali su privući pozornost svjetskih medija. Moramo učiniti sve moguće kako bismo očuvali prisutnost kršćana na Bliskom istoku – istaknuo je metropolit.
Osvrnuvši se pak na temu konferencije, „Sveci – Znakovi i sjeme jedinstva“, metropolit je kazao kako svi dobro znamo da grijeh razdvaja, a svetost ujedinjuje. Glavni razlog podjele među kršćanima ponajviše je ljudski grijeh. Naprotiv, iskustvo svetosti sjedinjuje kršćane i to je spomenuto u Papinoj i Patrijarhovoj Zajedničkoj izjavi, posebno u dijelu posvećenom mučenicima. Tertulijan je rekao da je krv mučenika sjeme Crkve – podsjetio je metropolit.
Obje naše Crkve imaju stoljetnu povijest mučeništva, a mogu reći da je XX. stoljeće bilo stoljeće mučenika za milijune vjernika, katoličkih i pravoslavnih – primijetio je. Budući da se progoni kršćana nastavljaju, a stručnjaci kažu da je kršćanstvo najviše progonjena religija, iako je najraširenija, mislim da je sve više potrebna suradnja između katolikā i pravoslavnih. Ja tu suradnju nazivam „strateškim savezom“ između katolikā i pravoslavnih.
Tim izrazom želim reći da ne možemo danas riješiti sve teološke i ekleziološke probleme, ali ništa nas ne sprječava da zajedno radimo i da se osjećamo saveznicima i prijateljima. Za to nam nije potreban nikakav teološki dogovor ili kompromis, pa ni crkveno jedinstvo, nego samo dobra volja. Moramo shvatiti da je budućnost kršćanstva u našim rukama – istaknuo je metropolit Hilarion.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....