Marko Marulić, Singapur, Ivan Pavao II. i Jadransko more. Ovaj naizgled nespojiv niz skladno povezuje "Jadrolinijin" katamaran lijepog imena "Judita". Spjev iz 16. stoljeća o biblijskoj heroini, kojim je splitski humanistički književnik Marko Marulić zaslužio naziv Oca hrvatske književnosti, zaslužio je ponijeti ime jednog putničkog plovila koje domaće ljude i turiste prevozi s kopna na otok i obrnuto.
Zapovjednik katamarana "Judita" Stipe Burica s ostalim članovima posade dočekao nas je na vezu u splitskoj luci. U razgovoru smo saznali da je "Judita" izgrađena 1990. godine u dalekom Singapuru. Jedanaest godina kasnije postala je dio "Jadrolinijine" flote. U svom dugogodišnjem stažu može se pohvaliti da je prevozila jednog sveca, Ivana Pavla II., za vrijeme njegova trećeg, i posljednjeg, apostolskog pohoda Hrvatskoj 2003. godine.
Napomenuli su nam da "Jadrolinijini" katamarani dobivaju ženska imena, poput Jelena, Kata, Danica, Judita. S druge strane brodovi uglavnom dobivaju imena po mjestima ili otocima.
Na "Juditi" smo zatekli četiri člana posade, ali kako nam je zapovjednik Burica objasnio, čitav sastav "Juditine" posade broji šest članova.
- Našu posadu čine zapovjednik (to bih bio ja), časnik palube, dva kormilara, upravitelj i časnik stroja - rekao je Stipe.
- Split - Hvar - Vela Luka - Ubli su redovna državna linija kojom za sada prometuje "Judita", dok ne dođe "Adriana", a onda ćemo vjerojatno za Hvar - nastavio je.
Iako je zašla u četvrto desetljeće, "Judita" funkcionira kao nova, uvjeravaju nas njezini simpatični i gostoljubivi zaposlenici...
- Sve funkcionira, održava se dosta dobro. Brod ima 35 godina i svaku sezonu rijetko se dogodi da se pokvari, puno više se kvare noviji brodovi. To su MTU motori, vrhunski, brod je kvalitetan - bili su složni svi članovi posade.
Kao najsvjetliji trenutak u "Juditinoj" službi navode kratko putovanje pape Ivana Pavla II.
- "Judita" je jedina u floti koja je imala čast prevesti Ivana Pavla II. Ipak je to bila osoba, ne znam s kim bih ga usporedio... Došao je u Omišalj avionom i onda je do Rijeke putovao našim katamaranom - s ponosom su nam ispričali.
Sliku pape s tog putovanja koja stoji u unutrašnjosti katamarana pokazao nam je kormilar Igor Franić. Vjerojatno bi i autor kršćanskim duhom inspiriranog spjeva "Judita" bio sretan kad bi znao da je katamaran nazvan po njegovu djelu prevezao jednog sveca.
No tu moramo primijetiti da iako nosi ime po slavom djelu Marka Marulića, uz papinu sliku na brodu sigurno ima mjesta i za sliku Oca hrvatske književnosti i biblijske Judite o kojoj je Marulić napisao prvi spjev na hrvatskom jeziku...
- To je, koliko se sjećam, bila neka udovica koja je za vrime Osmanskog Carstva nekome otkinula glavu, spasila je nekoga... Meni je mala lani o tome imala u lektiri, ali sam zaboravio... Uglavnom je nekome otkinula glavu - glasili su odgovori naših sugovornika kada smo ih pitali da nam kažu nešto o Juditi Marka Marulića.
Nije im zamjeriti. Svima nam često treba podsjetnik na činjenice iz davno zaboravljenih lekcija iz škole. U povodu 500. obljetnice smrti autora spjeva "Judita" vrijedi podsjetiti se osnovnih podataka o Maruliću, kao i o njegovoj "Juditi".
Splitski književnik Marko Marulić je 22. travnja 1501. godine dovršio ep "Judita", posvetivši ga svom kumu don Dujmu Balistriliću. Iako biblijska Judita nije s naših prostora, njezin lik predstavlja jedan od važnijih likova hrvatske književnosti, zahvaljujući naravno splitskom autoru.
"Judita" je Marulićevo najznamenitije djelo i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku. Sastoji se od šest pjevanja. Pisana je dvostrukom rimovanim dvanaestercem. Iako ju je napisao 1501. godine, tiskana je i objavljena tek 13. kolovoza 1521. godine. O njezinoj popularnosti dovoljno govori podatak da je za njegova života tiskana još dva puta u samo 18 mjeseci.
Ep prati pripovijest o udovici Juditi koja svojom hrabrošću spašava rodni grad Betuliju. Svoj grad je oslobodila tako što je ljepotom očarala neprijateljskoga vojskovođu Holoferna i onda mu, dok je spavao, odrubila glavu. Knjiga je poticajna priča, teološki prikaz izraelskoga otpora poganskim osvajačima. Nastala je u I. st. pr. Kr., pisana hebrejskim ili aramejskim jezikom, a sačuvana samo u grčkom prijevodu, pa je Židovi i protestanti ne ubrajaju u biblijski kanon.
Razne povijesne analize tumače Marulićevo djelo u alegorijskom ključu po kojem je u spjevu zapravo prikazana turska opsada Splita. Marulić je djelo namijenio običnom splitskom puku koji nije poznavao talijanski ili latinski, jezike na kojima su komunicirali učeni ljudi.
To rekavši, možemo završiti mišlju koju dijelimo s našim sugovornicima: "Jadrolinijina" "Judita" možda neće slaviti troznamenkaste obljetnice kao slavni spjev po kojem je dobila ime, ali još će mnogo godina prevoziti putnike po Jadranu.