StoryEditor
Slikarstvoforska arttrakcija

I Hvar ima ‘Plavo stablo‘, Ivo Milatić, amaterski slikar iz Svirača, nijansom Vaska Lipovca prije 30 godina obojio murvu koju je donijela Neretva

19. rujna 2020. - 08:00
Rajsko stablo u rajskom krajoliku  Mirko Crnčević

Premda je Vasko Lipovac (Kotor, 1931. – Split, 2006.) najomiljeniji splitski i jedan od najpopularnijih hrvatskih suvremenih umjetnika, ovog je ljeta, dakle 14 godina nakon smrti, s projektom "Katamaran Art" prvi put doplovio u Jelsu. Za taj izuzetan kulturni događaj ponajviše su zaslužni Galerija umjetnina Split i Muzej općine Jelsa, a o velikom bokeljsko-splitskom slikaru i njegovu djelu biranim su riječima govorili Marija Plenković, ravnateljica Muzeja općine Jelsa, Iris Slade, muzejska savjetnica Galerije umjetnina, i Božo Majstorović, idejni začetnik i suradnik na projektu "Katamaran Art".

       I dobro se sjećam, davno me je oduševila Lipovčeva "Palmižanska djeva" iz 1986. godine, koju sam razgledao kod poznate hvarske galeristice Dagmar Meneghello, ali ovaj put me je zaintrigiralo nešto iz osvrta ravnateljice Plenković. Ona je tada doslovno rekla: "Spomenula bih i referencu koja se na otoku Hvaru veže uz autora, a svi koji ste imali sreću posjetiti Girnu Poštu, prekrasnu uvalu nedaleko od Mudrog Dolca i Basine, mogli ste tamo vidjeti 'Plavo stablo' koje je postavljeno u spomen Lipovcu. To je rad jednog našeg otočanina, Iva Milatića (65), koji je i sam amaterski slikar iz Svirača, a ujedno i veliki obožavatelj Vaska Lipovca." Tim tragom nedavno smo ga pronašli i pitali ponešto o tome.

Čime ste se bavili u životu, očito ste zaljubljeni u umjetnost?

– Po zanimanju sam diplomirani ekonomist, a danas sam u mirovini. Najduže sam radio u Srednjoj školi Hvar – izdvojenoj lokaciji u Jelsi, gdje sam ugostiteljskom smjeru predavao stručne predmete. Danas živim sa suprugom Đurđom, dok su kćeri otišle svojim putem. Još kao maleni dječak pokazivao sam sklonost prema umjetnosti, pa sam i poslije slikao, ali isto tako sam izrađivao razne skulpture u maslinovu drvu, neke su animalističke, a neke opet portreti, aktovi... Koliko sam svim tim bio "zaluđen", svjedoči i to što sam nakon završenog fakulteta upisao likovnu umjetnost u Splitu, ali sam nakon godinu dana studija otišao na odsluženje vojnog roka, a poslije sam se zaposlio i to sam morao zanemariti.

image
Milatić u Svirčima s tri Lipovčeva rada
Mirko Crnčević
Mirko Crncevic

A kako ste se zaljubili u Lipovca?

– Još dok sam studirao u Splitu moja svastika Linda Odak, koja je u prijateljskim odnosima s obitelji Lipovac, odvela me je u umjetnikov stari atelje. Bila je to praktički jedna garaža, sve skučeno s nedovoljno mjesta, ali mene su zanimala isključivo njegova djela, sve to što je radio. Ukratko, bio sam oduševljen i ta me ljubav nikad nije napustila. Jednom sam kasnije bio i u njegovoj galeriji u splitskom Sveučilišnom kampusu, ali to je sasvim druga priča.

Danas u svojoj obiteljskoj kući, uz mnoštvo slika drugih autora, imam i tri Lipovčeve, a to su "Biciklist", "Na koloni" te "Motorist i djevojka". U Jelsi sam razgledao i njegove jedrenjake i parobrode na uzburkanom ili mirnom moru i baš mi žao što su ga za života nekako gurali po strani. Sada, pak, želim vjerovati da je kod naših ljudi napokon sazrela svijest da se njegovu bogatu ostavštinu mora sačuvati i adekvatno prezentirati.

IZDRŽLJIVA MURVA

Zašto su vas privukle baš te tri slike koje ste spomenuli?

– Sve su njegove slike naoko jednostavne, ljudska je figura uvijek naprijed, a tek iza nje čitaš poruku iz praktičnog života, što ona radi, čime se bavi i što želi postići. Njegovi su me biciklisti osobito fascinirali, recimo, na mojoj se slici uopće ne vidi bicikl, ali položaj glave već otkriva da je na njoj čovjek koji zapravo pedalira. Na drugoj vidimo zaljubljeni par na koloni, a iza njih su more i brod, zar ta pozadina dovoljno ne govori? Međutim, poznato je da Lipovac nije bio samo slikar, on je bio svestrani umjetnik, radio je skulpture, reljefe, likovno je opremao velike poslovne i javne zgrade, ilustrirao je knjige, bavio se scenografijom, kostimografijom...

Vama je za oko zapelo i njegovo "Plavo stablo"?

– O Lipovcu se puno zna u svijetu, pa on je radio spomenike hrvatskim velikanima poput Dražena Petrovića, Marka Marulića..., a s druge strane malo tko nije čuo za njegov "Crveni cvijet", "Plavo stablo"... Istina je, meni se dopalo "Plavo stablo", kao da sam znao da će se s vremenom događati sva ona prepucavanja u Splitu, dok mu nisu našli mjesto ispred Doma mladih.

image
Split, 110711.
Splitsko 'Plavo stablo", Vaska Lipovca postavljena je u Vukovarskoj ulici povodom 80 godina od rodjenja i 5 godina od smrti poznatog splitskog kipara i slikara.
Foto: Tom Dubravec/CROPIX
Tom Dubravec/Cropix

Girna Pošta je također nešto posebno, to je zemaljski raj ako ga ima. Tamo sam se povremeno odlazio kupati, a u toj prigodi još prije Domovinskog rata ondje sam ugledao jedno zanimljivo stablo visoko gotovo tri metra, koje je vjerojatno u more donijela Neretva. Onda rekoh: "E, vidiš, mogli bismo ga opiturati u plavu boju i postaviti nakraj obale, u spomen Lipovcu."

To ste zaista i napravili. Kako se ono uopće održalo sve do danas?

– Postavili smo ga ja i Milivoj Čubre iz Vrbanja, koji tamo ima čuvenu "Mijolu". On je jak i puno je pomogao, a nedugo potom k nama je došao fotoreporter koji nas je htio snimati, ali smo ga odbili. Kad govorimo o drvu, čini mi se da je to murva, a za nju se zna da je baš izdržljiva. Da nije, zasigurno stari ljudi od nje ne bi radili vesla. A mi smo je gotovo svake godine pituravali, i to pravom mornarskom bojom, naravno, pazeći da to bude ona Lipovčeva nijansa plave.

Znači, naše "Plavo stablo" tamo prkosi vremenu više od trideset godina i siguran sam da će ostati još dugo, razgledale su ga na tisuće ljudi i svi se na prvi prvi mah pitaju što je to, ali kad pročitaju ono "U spomen Lipovcu", sve im bude jasno. Ipak, Vasko je legenda u svijetu umjetnosti, naši ga ljudi dobro poznaju, a strancima, kad je to potrebno, ionako netko objasni – zaključio je Milatić, uvjeren da će tako biti i u budućnosti, moru i svim vjetrovima unatoč.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

27. rujan 2020 10:04